Posjetioci podgoričkog Međunarodnog sajam knjiga i obrazovanja imali su priliku da iz prve ruke više čuju o novoj zbirci poezije Gojka Božovića „Mapa” („Povelja”, Kraljevo) kroz razgovor sa dr Tamarom Piletić. No, razgovora je mnogo bilo i o pitanjima odnosa tržišta i kvaliteta - vrijednosti knjige.
Na početku Božović je istakao da mu je zadovoljstvo da predstavi knjigu na podgoričkom sajmu jer je očigledno da se širi, da je pronašao mjesto u kalendaru regionalnih sajmova knjiga. Takođe, kako dodaje Božović, voli sajmove jer su to mjesta i momenti kada su knjige u prvom planu i kada se nalaze na naslovnim stranam novina i udarnim vijestima medija, i jer su sajmovi direktna kopča knjiga i njihovih autora sa čitaocima. Osvrnuo se i na paradoksalnu činjenicu da danas imamo izuzetnu produkciju knjiga, a imamo sve manje čitalaca i sve manje informacija o knjigama u javnom prostoru. Naročito je očigledno pomanjkanje informacija o kvalitetu tih knjiga.
– Put od knjige do čitaoca je danas teži i neizvjesniji. One knjige koje su danas dominanantno zastupljene u javnom prostoru nisu one od duboke misli i najboljeg pera, već su to najčešće knjige koje su izraz duha vremena, a taj duh vremena možemo u pojavnim smislu da definišemo kao sveto trojstvo gdje imamo na tržištu štampanih medija dominantno tabloide, na tržištu elektronskih medija format rijalitija, a na tržištu knjiga su dominanti tablodi u koricama knjiga – rekao je Božović. Sajmovi, dodaje, omogućavaju da i knjige drugog tipa dođu neposrednije do izražaja i do čitalaca. Inače, paradoks, da je ponuda knjiga sve veća a čitalaca sve manje, nije tipična samo za nas već i za zemlje daleko razvijenije od ovih u našem regionu. Zato se sada i dešava, dodaje Božović, da je marketing i „poznatost” autora, a ne kvalitet, presudan prilikom kupovine i čitanja neke knjige. Odnosno, da neko drugi bira umjesto nas što čitati, i da je knjiga danas definitivno roba kao i svaka druga, pa se tako i izdavači ne odlučuju za kulturni, već ekonomski prestiž.
Kako su jedine vrijednosti u našem društvu ekonomske, dodaje Božović, očigledno je da ponestaje i prostora za dijalog, za razgovor, a što opet dovodi do polarizacije društva, koje je onda nesposobno za razvoj. Slične teme tretira i u novoj zbirci „Mapa”. Ipak, Božović je ovako „definiše”:
– Htio sam da ovo bude knjiga koja će postavljati sasvim savremena i aktuelna pitanja, kojima se zanimam, koja su mi važna i koja me suštinski potresaju, kao i o pitanjima svakodnevnim, a koja lakše rješavam kada o njima pišem nego kada o njima razmišljam – kaže Božović. Pisac dodaje da je pored te savremenosti htio da piše, da provjerava oblike dugog trajanja, odnosno mitove i njegove matrice, i koliko je prisutan, aktivan danas. Zanimalo ga je i mogu li se danas oblikovati priče koje će imati mitski potencijal, a koje bi mogle dobiti formu istorijske hronike. Te dvije teme, savremenost i mit, najočiglednije se susreću u ciklusu posvećenom gradu, i to kao mjestu susreta sa različitim pričama i iskustvima mnoštva ljudi. No, grad je danas izgubio svoj status mjesta nastanka i razmjene ideja, antičke agore, dodaje pisac, iako ne i mnoštva interesa, ali koji nemaju integrativnu snagu.
– Jedina objedinjujuća ideja danas jeste nezadovoljstvo i bijes koji ključa na svim tačkama, od čovjeka na vrhu planine do predsjednika najveće svjetske sile. Svi su nezadovoljni, a razlozi su drugačiji. Nezadovoljstvo nije artikulisano iako je opšte, i ono je zamijenilo sve ideje. Ono je tu, nejasno i neistraženo, i ono može da vodi velikim sukobima i izazovima ukoliko se ne artikuliše u ideju koja može da oplemeni i razriješi suštinske probleme – rekao je između ostalog Božović.Ž.J.