Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Umalo tuča, skrajnuti Kašćelan i Martinović * Za „prljavštine” o Milu nudio 20 kg heroina * Aco prodao Šarićeve dugove * Svetove sestre grade zgradu * Pudždemon u vlasti ako pobijedi na izborima * Nastavićemo sa izradom projektila * Iza kulisa
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 30-10-2017

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
ALEKSANDRA VUKOVIĆ, POSLANIK DPS-a:
Možemo stvoriti društvo u kome lapsus neće biti vijest dana. A ko u usmenom obraćanju javnosti nije napravio grešku nije živio.

Vic Dana :)

Sa 2 godine, uspjeh je da su ti pelene suve.
Sa 10 godina, uspjeh je da imaš prijatelje svojih godina.
Sa 18 godina, uspjeh je da imaš vozačku dozvolu.
Sa 20 godina, uspjeh je da imaš žensku i dobar seks.
Sa 30 godina, uspjeh je da imaš puno para.
Sa 50 godina, uspjeh je da imaš puno para.
Sa 60 godina, uspjeh je da imaš žensku i dobar seks.
Sa 70 godina, uspjeh je da imaš vozačku dozvolu.
Sa 75 godina, uspjeh je da imaš prijatelje svojih godina.
Sa 80 godina, uspjeh je da su ti pelene suve.

Bili Crnogorac i Bosanac u Njemačkoj. Krenuli njih dvojica na željezničku stanicu, kad vidješe da je voz krenuo, počnu trčati da ga sustignu. Crnogorac, kako je lijen, potrči malo i odustane, a Bosanac se zatrči, stigne voz, uđe u njega, mahne rukom i ode. Crnogorac se počne valjati od smijeha, kad ga jedan Švabo pita: Što se ti smiješ, kad nisi stigao na voz, a prijatelj ti ode? Crnogorac: Kako se neću smijati čovječe, pa ovaj je pošao da me isprati.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Kultura - datum: 2017-10-29 KNJIGA SAVA V. MIKIĆA „USKOCI IZMEĐU MORAČE I DROBNJAKA” PROMOVISANA U PODGORICI
Publika u KIC-u Enciklopedija o uskočkom plemenu
Dan - novi portal
Knji­ga ko­ja go­vo­ri o jed­nom od naj­mla­đih cr­no­gor­skih ple­me­na, Usko­ci­ma, a na ko­joj je tri de­ce­ni­je ra­dio Sa­vo M. Mi­kić, oku­pi­la je prek­si­noć u ve­li­koj sa­li KIC-a „Bu­do To­mo­vić” ne sa­mo pri­pad­ni­ke Usko­ka, već i sve nji­ho­ve pri­ja­te­lje. Mi­ki­će­va knji­ga „Usko­ci iz­me­đu Mo­ra­če i Drob­nja­ka”, ne mo­že se tač­no žan­rov­ski od­re­di­ti, ali, svo­jim za­hva­tom i obi­mom te­ma ko­je pre­zen­tu­je na sko­ro 800 stra­na, mo­že se oka­rak­te­ri­sa­ti kao mo­no­gra­fi­ja. A, ka­ko su na­gla­si­li svi pro­mo­te­ri, ri­ječ je i o iz­u­zet­nom po­du­hva­tu, jer na njoj je ra­dio sa­mo je­dan čo­vjek.
Isto­ri­čar dr Ra­do­je Pa­jo­vić, je­dan od re­cen­ze­na­ta, o knji­zi „Usko­ci iz­me­đu Mo­ra­če i Drob­nja­ka” is­ta­kao je da je ovo iz­u­zet­no in­te­re­sant­no šti­vo, a ute­me­lje­no na re­le­vant­noj li­te­ra­tu­re i isto­rij­skim iz­vo­ri­ma, a dje­li­mič­no i na na­rod­nom pre­da­nju. Pa­jo­vić do­da­je da Mi­kić u svom pi­sa­nju spa­ja struč­nost i na­uč­nost sa jed­no­stav­nim i ra­zu­mlji­vim je­zi­kom za naj­ši­ri krug či­ta­la­ca. Dje­lo je po­di­je­lje­no u tri di­je­la: Pri­ro­da, Isto­ri­ja i Et­no­gra­fi­ja.
Isto­ri­čar se osvr­nuo i na či­nje­ni­cu da su Usko­ci i pri­je pri­pa­ja­nja Cr­noj Go­ri u 19. vi­je­ku, sna­žno gra­vi­ti­ra­li pre­ma njoj, na­ro­či­to u Nje­go­še­vo do­ba. Ta­ko su Usko­ci od­i­gra­li zna­čaj­nu ulo­gu u pri­pre­mi li­kvi­da­ci­je Sma­il-age Čen­gi­ća.
- U svim ra­to­vi­ma ko­je je Cr­na Go­ra vo­di­la, po­čev­ši od Ve­ljeg ra­ta 1875. pa do 1878, kao i do za­vr­šet­ka Pr­vog svjet­skog ra­ta, Usko­ci su ima­li ve­o­ma za­pa­že­no mje­sto. Ve­o­ma su se is­ta­kli u Her­ce­go­vač­kom ustan­ku 1875. i bo­ju na Vuč­jem do­lu 1876, i pri­li­kom oslo­bo­đe­nja Nik­ši­ća 1877, i u Pr­vom svjet­skom ra­tu, na­ro­či­to u Bo­ju na Vla­sin­cu i Moj­ko­vač­koj bi­ci – is­ti­če Pa­jo­vić. Do­da­je da je Mi­kić za­pi­sao ime­na svih ju­na­ka iz svih vre­me­na, ko­je je za­pam­ti­la isto­ri­ja po nji­ho­voj hra­bro­sti i ve­li­kim dje­li­ma. Pa­jo­vić je knji­gu oka­rak­te­ri­sao kao „svo­je­vr­snu en­ci­klo­pe­di­ju sve­zna­nja o jed­nom ve­o­ma zna­čaj­nom cr­no­gor­skom re­gi­o­nu, uslov­no re­če­no ple­me­nu, ko­je se na­la­zi­lo na gra­ni­ci dr­ža­va, na gra­ni­ci svje­to­va, rat­nom lo­go­ru ko­ji je bio stje­ci­šte slo­bo­da­ra ko­ji su svo­jom kr­vlju pla­ća­li svo­ju slo­bo­du”.
I dru­gi re­cen­zent, isto­ri­čar, aka­de­mik CA­NU Đor­đe Bo­ro­zan, is­ta­kao je stu­di­o­znost Mi­ki­će­ve knji­ge o Usko­ci­ma.
- Na stra­ni­ca­ma ove knji­ge pa­žlji­va i str­plji­va ru­ka auto­ra pra­ti­la je i re­kon­stru­i­sa­la pro­šlost do sa­vre­me­no­sti Usko­ka, ta­ko da se u ni­jan­sa­ma pre­po­zna­ju ka­rak­te­ri­sti­ke uskoč­kog ple­me­na i obi­ča­ja, pro­svje­ta i obra­zo­va­nje, na­u­ke, zna­me­ni­te i is­tak­nu­te lič­no­sti u ru­ko­vod­stvu ko­je či­ne 82 brat­stva sa pre­ci­ma i po­tom­ci­ma u ra­ni­jim i no­vom vre­me­nu. Knji­ga je i svo­je­vr­sna isto­rij­ska i et­no­graf­ska po­vje­sni­ca ple­me­na Usko­ci, i ne­sum­njiv dar ču­va­nja od za­bo­ra­va ovog zna­me­ni­tog di­je­la Cr­ne Go­re. Sa­zna­nja do ko­jih je pri­li­kom pe­dant­nih pri­ku­plja­nja iz ar­hi­va i re­le­vant­ne li­te­ra­tu­re autor do­la­zio, i ka­ko ih je hro­no­lo­ški i pa­no­ram­ski is­ko­ri­stio, po­ka­zu­ju mno­štvo zna­me­ni­to­sti o lju­di­ma ko­ji su skla­nja­ju­ći se od ve­li­kih ži­vot­nih ne­vo­lja i is­ku­še­nja, uska­ka­njem u ovaj pro­stor for­mi­ra­li zna­me­ni­to ple­me Usko­ci, gdje su vre­me­nom na­sta­la na­se­lja Tu­ši­nja, Ti­mar, Ba­re, Kr­nja Je­la, Si­ro­vac, Strug i Ma­lin­sko sa cen­trom u Bo­a­nu – ka­že Bo­ro­zan. Is­ti­če i da je Mi­kić, da­ju­ći isto­rij­ski i et­no­graf­ski pre­gled ple­me­na uspio da pru­ži cje­lo­vi­tu i pod­sti­caj­nu li­te­ra­tu­ru, te da je vi­dlji­vo, a s ob­zi­rom na broj i vr­stu po­da­ta­ka, da je ovo knji­ga u ko­ju je ulo­žen ve­li­ki trud.
Isto­ri­čar prof. dr Sa­ša Kne­že­vić na po­čet­ku je na­gla­sio da je ova knji­ga po­treb­na jer je da­nas sve ma­nje onih ko­ji zna­ju i mo­gu da is­pri­ča­ju i ta­ko pre­ne­su isto­ri­ju svog brat­stva i ple­me­na no­vim ge­ne­ra­ci­ja­ma ko­je su uve­li­ko iz­gu­bi­le kon­takt s tra­di­ci­jom, a što je Mi­kić is­prav­no uvi­dio.
- Ova knji­ga je sin­te­za sa­zna­nja o ugled­nom ple­me­nu Usko­ka, i iako ih si­gu­r­no ima još ko­ja če­ka­ju da bu­du ot­kri­ve­na i ob­ja­vlje­na, Sa­vo Mi­kić je njo­me uči­nio pr­vi naj­zna­čaj­ni­ji ko­rak i na to­me mu če­sti­tam – za­vr­šio je svo­je iz­la­ga­nje Kne­že­vić.
O knji­zi je go­vo­rio i pu­bli­ci­sta Ma­ri­jan Ma­šo Mi­ljić is­ti­ču­ći da se vi­di da je ova knji­ga dje­lo od­go­vor­nog na­uč­nog is­tra­ži­va­ča, dar Usko­ka svo­jim Usko­ci­ma, kroz ko­ju su svi oni pro­go­vo­ri­li.
Na kra­ju pro­mo­ci­je Sa­vo Mi­kić za­hva­lio je svi­ma ko­ji su po­mo­gli da knji­ga ugle­da svje­tlost da­na i do­bi­je iz­gled ko­ji ima. Po­zvao je sve Usko­ke, Mo­ra­ča­ne, Rov­ča­ne, sve či­ta­o­ce, uko­li­ko ima­ju pri­mjed­be da mu ih do­sta­ve, ka­ko bi bi­le uni­je­te u dru­go iz­da­nje knji­ge.
Ve­če je vo­di­la Eli­da Ko­rać. Svi za­in­te­re­so­va­ni mo­gli su knji­gu prek­si­noć da ku­pe po ci­je­ni od 20 eura.Ž.J.


Osnov­ni po­da­ci o Usko­ci­ma

- Isto­ri­ja Usko­ka po­či­nje od kra­ja 18. vi­je­ka, od 1792. go­di­ne ka­da su Tre­bje­ša­ni do­šli u Gor­nju Mo­ra­ču I nji­ho­vog na­se­lja­va­nja na drob­njač­ku te­ri­to­ri­ju. Sre­di­nom 19. vi­je­ka, pre­ci­zni­je na­kon cr­no­gor­ske po­bje­de nad Osman­li­ja­ma na Gra­hov­cu 1858. go­di­ne i cr­no­gor­sko-tur­skog raz­gra­ni­če­nja, Usko­ci ula­ze u sa­stav Cr­ne Go­re i po­sta­ju Uskoč­ka ka­pe­ta­ni­ja. Iz­me­đu dva svjet­ska ra­ta i to­kom Dru­gog svjet­skog ra­ta, i iz­vje­sno vri­je­me po­sli­je nje­ga, Usko­ci po­sta­ju op­šti­na, a uki­da­njem sre­zo­va 1957. go­di­ne i kon­sti­tu­i­sa­njem šav­nič­ke op­šti­ne Usko­ci po­sta­ju Mje­sna za­jed­ni­ca, ta­ko da od po­stan­ka Usko­ka nji­hov ad­mi­ni­stra­tiv­ni cen­tar po­sta­je Bo­an u ata­ru se­la Tu­ši­nja – pod­sje­ća Pa­jo­vić.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"