Povodom 250 godina od rođenja Filipa Višnjića, u sali „Ivo Andrić” Beogradskog sajma knjiga, obilježen je njegov jubilej i istaknut značaj živog nasljeđa tradicije gusala. O ovoj značajnoj temi razgovarali su Boško Suvajdžić, Saša Knežević, Branko Zlatković i Smiljana Đorđević Belić, uz moderatora Minu Đurić.
Zahvaljujući njihovom dugogodišnjem aktivnom radu na istraživanju, predavanju, zapisivanju usmenog blaga kulturne baštine koju je ostavio Filip Višnjić, istorija usmenog kazivanja je i dalje živa i aktuelna.
Prof. Boško Suvajdžić je uputio prisutne u lik i djelo ovog pjesnika, koji je po svom oslobodilačkom poletu bio najsličniji Petru II Petroviću Njegošu, sa kojim ga i inače vezuje niz zajedničkih crta.
- Iako je stvarao u tradicionalnim okvirima narodne epike i služio se standardnim formulama i klišeima, Višnjić je u mnogome prerastao te okvire i u najboljim svojim trenucima dao epiku novog tipa, ustaničku, oslobodilačku, revolucionarnu pjesmu, sa snažnim individualnim obilježjima. On stoji na prelazu između usmenog i pisanog književnog stvaralaštva – kazao je Suvajdžić.
Prof. Saša Knežević je rekao da Filip Višnjić predstavlja centralnu figuru tog perioda, koji je i pored svog sljepila aktivno i direktno učestvovao u ustancima, jer je vojsku neposredno pred boj hrabrio i sokolio. „On se nije borio oružjem nego guslama”, dodao je on.
Pjevanje uz gusle je oblik žive poezije koji daje psihološku dubinu junacima i to je veoma važan period za srpsku kulturu i istoriju poezije.
Prof. Smiljana Đorđević Belić je napravila stručne analize muzikologije i folklora ovog perioda. Nažalost, ovo kulturno blago koje nam je dao Filip Višnjić se rijetko citira.
- Bio je prorok i Homer našeg podneblja - rekao je prof. Branko Zlatković, koji je slušaocima objasnio neraskidivu vezu pjevača i autora poetike Filipa Višnjića, koji je, osim što je stvarao poeziju i pjesme, postao i sam junak usmenog stvaralaštva.
Saznanja o njemu temeljimo mahom na njegovim ličnim kazivanjima i zapisima njegovih savremenika Vuka Karadžića i Lukijana Mušickog. U današnje vrijeme proces modernizacije je veoma promijenio tradicionalne metode bilježenja. Postoji nekoliko desetina guslarskih društava koja nastavljaju djelo Filipa Višnjića, koji im je ostavio dosta motiva za potonje stvaranje. Oni utiču na mlađe generacije da nastave ovakav vid usmenog stvaralaštva. Današnji razgovor je podsjetio na našu istoriju, živu tradiciju i kulturni identitet, a od nas samih zavisi kakva će biti savremena percepcija Filipa Višnjića – rekao je Zlatković.A.Ć.
DANAS SE ZAVRŠAVA SAJAM
Primopredaja otvorene knjige Maroku
Međunarodni sajam knjiga u Beogradu završava se danas. Zato će danas u podne biti upriličena primopredaja otvorene knjige u sali „Ivo Andrić”, hala 1A Beogradskog sajma. Otvorenu knjigu primiće Muhamed Amin Belhaž, ambasador Kraljevine Maroka u Srbiji, u ime zemlje koja će biti počasni gost 63. Međunarodnog beogradskog sajma knjiga.
Primopredaji otvorene knjige prisustvovaće: Ivona Jevtić, sekretar Sekretarijata za kulturu Uprave grada Beograda, Danka Selić, generalni direktor Beogradskog sajma, prof. dr Zoran Avramović, predsjednik Odbora Međunarodnog beogradskog sajma knjiga, Aleksandar Jung, zamjenik ambasadora Njemačke, Johanes Iršik, direktor Austrijskog kulturnog foruma, Paulin Mentoneks, zamjenica ambasadora Švajcarske Konfederacije.
Na Sajmu će se i danas održati nekoliko predstavljanja i promocija. Ambasada Japana predstaviće mogućnosti stipendiranja od strane Vlade Japana. Na štandu Miroslav Agencije biće upriličeno potpisivanje knjiga pisaca Jelene Lenke Lekić, Slobodana Jarčevića i Radivoja Petrovića. Na štandu „Agore” biće organizovano druženje sa čitaocima i potpisivanje knjiga, dok će na štandu „Kreativnog centra” Jasminka Petrović i ilustrator Dobrosav Bob Živković predstaviti svoju novu knjigu „Sve je u redu”.