Na svečan način ministar kulture Janko Ljumović otvorio je preksinoć 47. Ratkovićeve večeri poezije u velikoj sali bjelopoljskog Centra za kulturu. On je kazao da su Ratkovićeve večeri poezije manifestacija koja je od posebnog značaja za kulturu Crne Gore. On je istakao da nas na posebnu senzibilnost prema pjesništvu upravo u Bijelom Polju obavezuju djelo i život Rista Ratkovića.
- Analize pokazuju da se brojne pjesničke manifestacije posljednjih godina gase, ili da nemaju sistematsku podršku, i sve to nas obavezuje da se prema Ratkovićevim večerima poezije odnosimo sa posebnom odgovornošću, koja je iskazana kroz podršku Ministarstva kulture, i aktivnosti Opštine Bijelo Polje. Ratkovićeve večeri poezije imaju svoju posebnost, a nama preostaje odgovornost da festival programski razvijamo, u znak zahvalnosti pjesnicima koji su učinili da Bijelo Polje postane grad festival - istakao je ministar i naglasio da se ova manifestacija pozicionira kao važno mjesto regionalne književne scene.
U okviru svečanog otvaranja prisutni su imali priliku da čuju pjesmu Rista Ratkovića „Merima” u izvođenju reditelja Gorana Bjelanovića, uz pratnju na klaviru profesorice Jasmile Hot.
Direktor Ratkovićevih večeri poezije Kemal Musić izrazio je ponos što ova manifestacija ide proevropskim i svjetskim putem.
- Gosti na ovogodišnjim 47. Ratkovićevim večerima poezije dolaze nam iz Kine, tri značajna pisca, na šta smo veoma ponosni. To potvrđuje kvalitet ove manifestacije, i da je misija koja je započeta davne `70. godine ostvarena-naglasio je on.
Država gost ovogodišnjeg izdanja je Narodna Republika Kina. U okviru centralnog programa, održano je i pjesničko veče na kojoj su se predstavili istaknuti pjesnici iz zemlje i okruženja kao i gosti iz Kine Feng Dehua (Kina), Faruk Šehić (BiH), Tanja Bakić (Crna Gora), Dragan Jovanović Danilov (Srbija), Pavle Goranović (Crna Gora), Skender Tamali (Albanija), Katica Kulakova (Makedonija), Stanka Hrastelj (Slovenija), Jakša Fiamengo (Hrvatska), Danijela Đuković (Crna Gora), Freng Min (Kina) i Dimitrov Popović (Crna Gora).
Ranije istog dana, na „Malom sajmu velikih knjiga”, predstavljena je Nacionalna biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević”, a u okviru „Portreta” stvaralaštvo Boža Koprivice.
Nagrada „Risto Ratković” biće uručena ovogodišnjim laureatima Tanji Kragujević i Balši Brkoviću. Pjesnikinja iz Beograda je nagradu osvojila za knjigu „Efekat leptira”, a Brković za knjigu „Crno igralište”. Odluku je donio žiri u sastavu: predsjednik Borislav Jovanović i članovi Blaga Žurić, Dragan Jovanović Danilov, Faruk Šehić i Tomica Dajsić. Osim nagrade „Risto Ratković” biće dodijeljena i nagrada Ratkovićeve večeri poezije za autore mlađe od 27 godina.
M.N.
Emina Selimović najbolja
U Parku pjesnika juče su uričene nagrade za tri najbolja mlada pjesnika, koje se tradicionalno dodjeljuju u okviru Ratkovićevih večeri poezije. Direktor manifestacije Kemal Musić uručio je prvu nagradu Emini Selimović iz Zenice, dok je druga nagrada pripala njenoj sugrađanki Mireli Bašić. Treću nagradu osvojila je Milica Milenković iz Svrljiga. Održana je i promocija prošlogodišnjih pobjednica Jovane Bojović iz Podgorice i Enese Mahmić iz Maglaja. O njima je govorio književni kritičar i pjesnik iz Podgorice Ognjen Šćepović.
M.N.
Memoari prohujalog vremena
Izložba slika istaknutog likovnog umjetnika Aldemara Ibrahimovića otvorena je u galeriji Centra za kulturu. Na platnima se može vidjeti asocijativni pejzaž, kao i ljudi – sjenke, siluete koje osvajaju prostor i prikazuju najbliže okruženje autora. Na slikama dominiraju jaki žuti tonovi, kao i ljubičaste, plave i zelene nijanse.
- Čast mi je što sam večeras jedan od onih koji upotpunjuju sliku jedne ovako lijepe kulturne manifestacije. Pejzaži koji su izloženi večeras, poznati su javnosti u Crnoj Gori, i to je ciklus koji se provlači posljednjih pet godina na mojim platnima, gdje dominira figura i daje im dinamiku - kazao je likovni umjetnik, Aldemar Ibrahimović.
On je dodao da na svojim platnima pokušava oživjeti sve ono što su prethodne generacije stvarale
Izložbu je otvorio direktor Centra za kulturu Abaz Dizdarević, koji je kazao da su slike Ibrahimovića trajna svjedočanstva o suptilnosti njegovih najintimnijih predjela duše.
- Aldemar se oduvijek bavio odnosima boja i površina, ali ono što je novina na ovim slikama jesu jasno prikazani elementi tradicionalne arhitekture, strukture sokaka i kaldrme, višeslojno prikazanih na većini radova. Slojevitost fragmenata neodoljivo podsjeća na iscjepane memoare, složene izuzetnom, ili samo autoru jasnom logikom - istakao je Dizdarević.
M.N.
Malo duši
Predstava „Malo o duši” po tekstovima nobelovke Vislave Šimborske, u adaptaciji i režiji glumice Varje Đukić, biće odigrana večeras u 20 sati u Velikoj sali Centra za kulturu u Bijelom Polju na zatvaranju 47. Ratkovićevih večeri poezije. „Malo o duši” je adaptacija 14 pjesama Vislave Šimborske, Poljakinje, dobitnice Nobelove nagrade za književnost 1996. Kolaž od stihova Šimborske je osmislila je i režirala Varja Đukić. Muziku za predstavu komponovala je Nina Perović, a sviraće i violistkinja Ana Rašović. Poeziju Vislave Šimborske prevela je Biserka Rajčić.
Pjesme žala i kajanja
Bosanskohercegovački pisac, akademik Abdulah Sidran predstavio je svoje stvaralaštvo pred bjelopoljskom publikom, u galeriji Centra za kulturu. „Antologija Sidran”, koju su objavile JU „Ratkovićeve večeri pozije”, pomovisana je prve večeri manifestacije. Antologija u kojoj se nalaze 33 pjesme, obuhvata one tematski raznorodne, u kojima su česti motive ljubavi, rata, straha i nesreće.
- Drago mi je što sam večeras u ovom gradu, što učestvujem u okviru jednog divnog programa koji promoviše kulturu i poeziju. U Bijelom Polju se osjećam kao kod svoje kuće, i uvijek se rado odazovem pozivu - kazao je pisac, akademik Abdulah Sidran, ističući da se nada ponovnom susretu sa divnom publikom, koja razumije poeziju.
Sidran je istakao da čitalačku publiku ne treba zanimati razvoj jednog pjesničkog opusa, da je bitnije vidjeti dokle pjesnička ličnost dopire.
Motivi prošlosti i oprosta prožimaju se kroz poeziju ovog autora, i predstavljaju osnov njegovog proznog stvaralaštva
- Odabrao sam 33 pjesme koje će biti objavljene u antologiji, i bio bih srećan ako sam u svakoj od njih postigao nešto što će se svidjeti drugima. Iskreno, ponekad ne volim svoju poeziju, kada u njoj preovladava žal, kajanje, jer uzalud je- istakao je Sidran.
Akademik Sidran, napisao je i scenario za filmove „Sjećaš li se Doli Bel”, i „Otac na službenom putu”, koji su doživjeli ogromnu slavu. Bjelopoljska publika uživala je slušajući njegove brojne pjesme, koje su objavljene u „Antologiji Sidran”.