„Bio-bibliografija akademika Zorana Lakića”, autorke Vere Đukanović, nedavno je ugledala svjetlost dana, povodom šezdeset godina naučnog rada ovog značajnog istoričara.
- Uskoro se navršava šezdeset godina istraživačkog i stvaralačkog rada jednog od najznačajnijih istoričara Crne Gore, akademika, prof. emeritusa Zorana Lakića. Cio njegov život i stvaralački opus vezani su za Crnu Goru, za događaje i pojave novije crnogorske istorije, za Crnu Goru u periodu Drugog svjetskog rata, Crnu Goru situiranu u okviru Jugoslavije”, stoji u knjizi.
Knjiga sadrži odjeljke: Biografija, Stvaraoci o djelima dr Zorana Lakića, Bibliografija akademika Zorana Lakića – uvodne napomene, Bibliografija, Prilozi, Registar imena, Registar naslova korišćenih knjiga, Registar korišćenih periodičnih publikacija, kao i Bilješku o autoru.
Zoran Lakić rođen je 31. oktobra 1933. godine, u selu Donja Bijela kod Šavnika (od oca Miroja - učitelja i majke Milene, rođene Bošković, kćerke Zeka, perjanika kralja Nikole). Osnovnu školu završio je u Danilovgradu, a gimnaziju u Nikšiću 1952. godine. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu - grupa istorija, gdje je i doktorirao 1974. godine.
Radio je u Arhivu Centralnog komiteta SKJ Crne Gore do njegovog pripajanja Istorijskom institutu Crne Gore 1959. godine. Jedno vrijeme je proveo na radu u tadašnjem Sekretarijatu za obrazovanje, nauku i kulturu Crne Gore, tada je bio u jednom mandatu i član Vjerske komisije Vlade Crne Gore a potom je bio biran za redovnog profesora na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, gdje je predavao Istoriju Jugoslavije, do penzionisanja 2000. godine. U dva mandatna perioda bio je šef Odsjeka za istoriju i geografiju. Za profesora emeritusa na Univerzitetu Crne Gore izabran je 2005. godine. Predavao je na poslijediplomskim studijama Univerziteta u Prištini. Boravio je po pozivu u univerzitetskim centrima u inostranstvu (Toronto, Moskva, Pariz, Berlin, Atina, Prag, Sofija, Bukurešt, Jerusalim, Ankara) i svim univerzitetskim centrima prethodne Jugoslavije. Kao ekspert Uneska za pitanja kulture, vršio je višemjesečna istraživanja u skandinavskim zemljama 1976. godine. Bio je urednik Okruglog stola Istorijskog instituta Crne Gore, u periodu 1983–1991. godine. Uređivao je Istorijske zapise – u periodu od 1994. do 1998. godine. Bio je član redakcije prestižnih časopisa – Jugoslovenski istorijski časopis (JIČ), Nastava istorije – i brojnih zbornika radova. Od 1998. do 2005. godine urednik je Glasnika Odjeljenja društvenih nauka CANU. Za vanrednog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti izabran je 19. novembra 1993. godine, a za redovnog člana 8. decembra 2000. godine
A.Ć.
Najvažnija djela
Najvažnije objavljene knjige: „Narodnooslobodilačka borba u Crnoj Gori 1941–1945” (koautorstvo) (1963); „Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja (ZAVNO) Crne Gore i Boke” (1963); „Žene Crne Gore u revolucionarnom pokretu 1918–1945” (koautorstvo) (1969); „Zapisi o revoluciji” (1971); „Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja (CASNO)” (1975); „Crveni krst Crne Gore 1875–1975” (koautorstvo) (1980); „Partizanska autonomija Sandžaka” 1943–1945 (1992); „Istorija i istoriografija” (1992. i 1997); „Bitka za Crnu Goru – Boj na Martinićima 1796” (koautorstvo) (1996); „Istorijska čitanka” (koautorstvo) (1996); „Ogledi iz istorije Jugoslavije” (1999); „Crnogorske istorijske teme” (2001); „Vrijeme, nauka, politika” (2005); „Dijalog u istoriografiji” (2008); „Danilovgrad kroz istoriju” (2011); „Tokovi istorije u Crnoj Gori” (2012).
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.