Na Trgu od ćirilice bilo je još govora o Njegošu, tačnije o knjizi „`Gorski vijenac` Bokeljsko izdanje” koju je objavio književnik i knjižar Nikola Malović, za koju je napisao pogovor, a za koju je predgovor napisao sveštenik Gojko Perović, rektor Cetinjske bogoslovije. Naslov knjige je izvorište i uporište Malovićeve inspiracije da ne dirajući u osnov „Gorskog vijenca” donese samo sobom prozne slike i fotografije koje priređivaču služe za rekonstrukciju dana školovanja i boravka Rada Tomovog u Toploj, kao i svih ostalih kontakata Njegoša i Boke Kotorske. Tu su fotografije svih palata u kojima je boravio i pisao, spomen-ploče, biste i druga obilježja Njegošu u čast.
O knjizi je govori književni kritičar Želidrag Nikčević, koji je kazao da je Njegoš naš vrhunski nacionalni obrazac, i koji je stvorio srpsko zajedništvo, „prostor u kojem i danas odzvanjaju naši snovi, naše nade, traume i tragedije”.
- Do Njegoša mi to nijesmo imali i to je ogromni doprinos Rada Tomovog koji je ovuda, od Savine do Tople šetao i treperio. Odavde, iz ovog mjesta školovanja on stupa na scenu, budi Srbe i poziva ih da ostanu zajedno. I sada, kao za vrijeme Njegoša mi imamo teško ranjeno nacionalno tkivo i naše zemlje su ponovo u sličnim okolnostima. To je taj inicijalni impuls koji je Nikola Malović osjetio kad je izdao ovaj i ovakav „Gorski vijenac”. Čitati Njegoša, ne znači vraćati se prošlosti već znati kako su ti tekstova nastajali a stvarani su i ovdje u Boki i kako su sačuvali svoj identitet. Današnja Crna Gora a i Srbija nijesu svjesni te aktuelnosti Njegoševe poezije, prave se da ne vide ogromnu savremenost Njegoševog stiha i značaj njegovog stiha za nacionalnu odbranu, a to je u knjizi „`Gorski vijenac` Bokeljsko izdanje” uzdignuto u prvi plan - rekao je Nikčević
Malović je obraćajući se publici istaakao da je Njegoš, oivičen Crnom Gorom, tim ostrvom slobode, bez škola, bez puteva, bez infrastrukture i značajnog oblika privrede, ispjevao misli koje se od Homerovih ili Eshilovih razlikuju samo po tome što su hrišćanske.
- Ni jedna druga knjiga ne nudi ključeve za tumačenje svih Crnih Gora osim „Gorskog vijenca”. Bokeljski đak, hercegnovski učenik, Petar Drugi Petrović Njegoš, naučio nas je lekcijama o borbi za slobodu. Ko god kaže da su lekcije iz „Gorskog vijenca” prevaziđene, da to više nijesu ona vremena, da nema Turaka, na siboličnoj ravni nije rekao ništa. Ponovo se odrodilo plaho i lakomo. Zamke su po vremenima rastegnute uvijek iste. Ili ljubiš slobodu, ili misliš da si zaradio prodajom – rekao je Malović. Osvrnuo se i na činjenicu da je manifestacije Trg od ćirilice neprihvaćena od crnogorskog establišmenta.
- Govore mnogi da je trg izdajnika, a zapravo se radi o teškoj zamjeni teza. Danas je teško ljudima objasniti da je crno crno, a bijelo bijelo. Trg od ćirilice govori onako kako jeste. On nam vraća vjeru u pjesničkui proznu riječ i njene meleme - rekao je Malović.
Z.Š.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
