Crnogorski ministar kulture, prof. mr Janko Ljumović otvoriće danas u 17 časova u Palacu Malipjero, u Veneciji, zajedničku postavku Ivane Radovanović i Adina Rastodera. Njihova izložba „Čovjek – Uomo – Human” predstavlja Crnu Goru na 57. Venecijanskom bijenalu umjetnosti, koje se zvanično otvara narednog dana, 13. maja, a trajaće do 26. novembra. Moto ovogodišnjeg Venecijanskog bijenala umjetnosti jeste „Viva arte viva”, a osmislila ga je kuratorka Bijenala Kristin Masel.
Kuratorka Crnogorskog paviljona je istoričarka umjetnosti Žana Filipović, a izvršni producent Centar savremene umjetnosti Crne Gore na čelu s direktorom mr Nenadom Šoškićem, koji je i komesar crnogorskog predstavljanja. Učešće crnogorskih umjetnika na Venecijanskom bijenalu podržava Ministarstvo kulture.
Pored Ljumovića, predviđeno je da se danas u Veneciji publici obrati i Žana Filipović, kao i istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković, inače autorka tekstova o radovima umjetnika u pratećem katalogu.
O radu Ivane Radovanović, tačnije ciklusu naslovljenom „Šuplji ljudi”, a koji je po priznanju same autorke inspirisan Eliotovom poemom „Šuplji ljudi” (The Hollow Men), Ljiljana Zeković između ostalog je zapisala:
- Video radovi na kojima je prezentovana izložba „Šulji ljudi” i „Spaljivanje skulptura” koje prate Eliotovi stihovi podsjećaju nas da ništa nije nepovratno izgubljeno – umjetnost je i ovdje dokazala da se kao feniks ponovo rađa iz pepela. U ovim nestabilnim vremenima u kojima je humanizam ugrožen postoji jedina nada da se kroz umjetnost ponovo pronađu izgubljene vrijednosti koje ovaj svijet čine dostojnim Čovjeka. Upravo svojim djelom Ivana Radovanović je dala adekvatan odgovor na temu 57. Venecijanskog bijenala „Viva arte viva” - zapisala je Zekovićeva.
Ova istoričarka umjetnosti autorka je i kritike o djelu Adina Rastodera. Kako ističe, Rastoder u svojim skulpturama traga za ljepotom, ne samo u kontekstu estetskog, već u psihološkoj, humanoj dimenziji. O Rastoderovim „Ljudima anđelima”, koje je nazvala „ljudima jedne ljepše budućnosti”, a koji su opet i „ljudi tišine” (jer su bez usta), Zekovićeva je zapisala:
- Da li Rastoder prisustvom tišine u svom djelu pokušava da najavi zatišje koje prethodi čovjekovom novom odnosu prema budućnosti? Njegove skulpture nam zapravo govore mnogo više od riječi poput Budine „Cvjetne propovijedi”. Očigledno je da komunikacija između ljudi ne počiva samo na verbalnom kontaktu, već na bliskosti i prisnosti koje Rastoder majstorski, sa posebnim senzbilitetom i osjećajnošću, uspostavlja između svojih skulptura i njihovom relacijom sa „spoljnim svijetom” - ocjenjuje Zekovićeva.
Uvodni tekst u katalogu dala je Filipovićeva koja objašnjava zašto se odlučila da radovi ovih umjetnika predstavljaju Crnu Goru u Veneciji.
- Oduvijek je umjetnost stvarala posebne, specifične veze među ljudima, preplitala sudbine, spajala i prižimala različite prostore. Umjetnički projekti Radovanovićeve i Rastodera predstavljaju jedan od mnogobrojnih dokaza da se jedno društvo može, ali i mora sjediniti sa umjetnošću – zapisala je Filipovićeva. Na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu učestvuje 85 zemalja, među kojima je i Crna Gora, kao i 120 umjetnika po pozivu kuratorke Kristin Masel.Ž.J.