Jedna od najznačajnijih ličnosti u diplomatsko-političkom životu Crne Gore s kraja 19. i početka 20. vijeka bio je Lazar Đ. Mijušković, iz Pješivaca. Mijušković je bio prvi inženjer rudarstva u Crnoj Gori, prvi crnogorski diplomata u Skadru, prvi predsjednik finansijske kontrole i Vlade Knjaževine Crne Gore, te i njen prvi izaslanik u Beogradu. Istoriografi, ali i vrijeme, očigledno mu nijesu bili naklonjeni, te je trebalo da prođe cijelih osam decenija, pa da se pojavi knjiga o njemu i njegovoj misiji koja je bila od velikog značaja za Crnu Goru. Tako je nastala knjiga „Uspomene” u kojoj je sabran dio njegovih zapisa, a koje je pripredio njegov bratstvenik mr Ilija Mijušković. Na predstavljanju ove knjige u Nikšiću govorila je prof. dr Nada Tomović sa akcentom na Mijuškovićev devetogodišnji boravak u Skadru gdje je obavljao dužnost konzula Crne Gore, što predstavlja početak njegove diplomatske karijere.
– Funkcije konzula u Skadru bile su raznorodne, osim onih koje su se odnosile na olakšanje trgovinskog saobraćaja, zaštitu crnogorskih podanika pred turskim vlastima, te rješavanje pograničnih i graničnih pitanja, važan zadatak Mijuškovićeve misije bilo je širenje crnogorskog uticaja među pravoslavnim stanovništvom u Skadru i okoliniaktivnosti rješavao je i one najdelikatnije poput održavanja dobrih odnosa sa svejernoalbanskim plemenima - rekla je između ostalog, Tomović.
„Uspomene” čiji je autor Lazar Mijušković čine i glavni dio istoimene knjige, a napisao ih je 1912. godine u Francuskoj. Osim tih memoarskih zapisa, knjiga sadrži i dio prepiske Lazara Mijuškovića sa svojim savremencima, kao i novinske članke iz tog vremena, te fotografije, rekao je dr Slavko Burzanović.
-Profesor Ilija Mijušković je priredivši ovu knjigu dao sjajnu polazišnu tačku da se napravi odgovarajuća studija o Lazaru Mijuškoviću. Sačuvao je od mogućeg propadanja i nestajanja dragocjene dokumente, potrudio se da upotpuni podatke koji se nalaze u knjizi sa drugim tekstovima, i dao veoma puno značajnih podataka za rekonstrukciju Lazarevih aktivnosti, kazao je dr Burzanović.
Priređivač je rekao da je djelo nastalo sa ciljem da podstakne stručnjake kako bi o Lazaru napokon bila napisana adekvatna studija. Međutim i da se ukaže da Lazar nije samo bio značajan diplomata i političar, bliski saradnik knjaza Nikole Petrovića u jednom teškom vremenu za Crnu Goru, već i humanista. Pomagao je rad crnogorskih škola u Skadru, a svoju platu dijelio je sa tamšnjim učiteljima koji su bez primanja radili i po dvije godine. Pomogao je formiranje biblioteke na Cetinju, formiranje zanatskih radionica u Crnoj Gori, pomagao izbjeglice, a dok je bio u Beogradu i crnogorske đake koji su se školovali, naglasio je profesor Mijušković.
– Lazar je bio vrijedan čovjek i nije dovoljno ovom knjigom insistirati, podgrijavati ideju da se o njemu napiše studija nego treba dati i određen doprinos u tom pravcu. Ovom sam knjigom dao to što sam mogao, i onom ko se odluči da piše studiju vjerujem da će nešto i koristiti i da će ga postaći i da rasvijetli onu drugu Lazarevu stranu, stranu čovjeka dobročinitelja i humaniste, rekao je profesor Mijušković. Promociju knjige „Uspomene” u Nikšiću organizovala je Javna ustanova „Zahumlje”, djelove memoara čitao je glumac Miro Nikolić, a medijator večeri je bila profesorica Vera Backović.B.B.