Podgorička Narodna biblioteka „Radosav Ljumović” proslavila je preksinoć svoj 136. rođendan promocijom knjige prof. dr Sonje Tomović Šundić „Njegoševa filozofija čovjeka”. Ujedno, na ovaj način hram knjige, koji baštini tradiciju podgoričke Čitaonice koju je 19. januara1881. godine osnovao Marko Miljanov Popović, pokrenuo je i novu ediciju - Crnogorska kulturna baština, a knjiga prof. Tomović Šundić „Njegoševa filozofija čovjeka” je prvi naslov.
O knjizi koju je dr Tomović Šundić posvetila svom nedavno preminulom ocu, filozofu Slobodanu Tomoviću, jednom od najboljih poznavalaca Njegoša, govorio je prof. dr Čedomir Čupić. Autorka je uspjela, naglašava on, da Njegoševu misao o čovjeku sistematično obradi u okvirima antropološke filozofije, kulture, istorije i političke filozofije. Bitno poglavlje ove knjige zauzimaju i autorkina razmatranja o moralu, jer, „živjeti život na moralnom nivou nije ništa drugo nego zasnivati ga na slobodi, dostojanstvu i principima. Moralni život je najteži, ali je zato najljudskiji i najljepši”, dodaje dr Čupić. I, „samo slobodni ljudi mogu biti i moralni ljudi”, ističe Čupić, a kultura osnažuje čovjekovu moralnost. Uostalom, dominantna vrijednost u društvu u kojem je Njegoš bio vrhovni duhovni i svjetovni vladar bila je sloboda. Pored hrabrosti, najbitniji kohezivni faktor Njegoševog društva zato je bila i pravda, što je i vidljivo u Njegoševim spjevovima „Gorskom vijencu” i „Šćepanu malom”. S tim u vezi Čupić razmatrao i stavove Tomović Šundićeve o Njegoševom viđenju politike i političke moći. „U modernoj politici sredstva su pobijedila vrline, i zato su sredstva postala najmoćnije oružje za lične dobiti i zajedničke propasti. To je snažna i jaka poruka Njegoševog sagledavanja politike i političke zajednice i života”, dodaje Čupić.
- Današnja Crna Gora treba da teži da njegoševski razrješava političke probleme i dileme koje je pritiskaju i ponekad vode ka onim raspećima i podjelama koje mogu da joj donesu velike štete – kaže Čupić.
Neizbježno je bilo i da se dr Čupić osvrne na to kako treba čitati i tumačiti Njegoša.
- Prijetiti Njegošem u savremenim okolnostima drugima nije u njegoševskom duhu. Njegoša opterećnog događajima u vremenu u kome je živio treba ostaviti u muzeju prošlosti. Te činjenice nikada ne treba upotrebljavati u savremenosti. Otpor prema imperijalnoj otomanskoj politici ne bi smjelo da se upotrebljava u bilo kakvom savremenom nesporazumu – rekao je, između ostalog, Čupić.
Pozitivnu ocjenu ove obimne studije Tomović Šundić na 500 stranica dala je i prof. dr Ljiljana Pajović Dujović, jer je autorka na interdisciplinaran način odgovorila na brojna pitanja koja je Njegoš u svojim djelima postavio. Pokazala je da je čovjek središnji plan Njegoševog mišljenja i pjevanja, ocijenila je ona.
- I kao što Njegoš uvodi tajnu i čudo kao dva simbola zahvaljujući kojima nastoji da dešifruje ljudsko postojanje, tako i Tomović Šundić raspreda tajnu Njegoševe filozofske antropologije utemeljenu na pretpostavci da je čovjek tajna – rekla je, između ostalog.
U studiji „Njegoševa filozofija čovjeka” mr Aleksandru Vuković najviše je fascinirao način na koji je Tomović Šundić prikazala Njegošev odnos prema ženama, iskazan kroz likove Vuka Mandušića i bana Milonjića.
Na kraju večeri, koju je vodila novinarka Vesna Šoškić, prisutnima se obratila i autorka, dr Sonja Tomović Šundić.
Ona je istakla je da se slaže s maksimom koju je izrekao njen otac Slobodan Tomović - „S Njegošem smo duhovna imperija”, jer vladika Rade je za nju „najmoćnija riječ Crne Gore, najdublja misao, najdubokoumniji zasjek u tajnu ljudske sudbine i života, i najdublji odgovor na smisao ljudskog postojanja koji je dala Crna Gora”. Njegoš nas dostojno i ravnopravno predstavlja na evropskoj sceni mislilaca i pjesnika, dodaje Tomović Šundić, ističući da je ovom knjigom pokušala da osvijetli njegovo viđenje čovjeka u njegovoj smrtnosti i besmrtnosti.
- Njegoš je jedna takva riznica, jedno vrelo, a narod koji ima Njegoša ne mora mnogo da brine za svoj kulturni i duhovni identitet. Jer, on je takvo vrelo koje je okupilo našu cjelovitu duhovnost, kulturu, istoriju, sintetisalo i sabralo na jedno mjesto na takav način da je to neporecivo i nepomjerljivo – rekla je Tomović Šundić. Ona je na kraju ocijenila dodala da je „Njegoš je enciklopedija našeg duha”.
Ž.J.


Nagrada za najrevnosnije čitaoce

Urednik izdanja, direktor biblioteke, Nebojša Burzanović istakao je da je pokretanje edicije Crnogorska kulturna baština motivisano željom da se svi autori, koji su rođenjem, djelom, temom vezani za crnogorski kamen, okupe bez obzira na nacionalne, vjerske, ideološke kontroverze.
Po završetku večeri Burzanović je prigodnim poklonima i diplomama nagradio članove Narodne biblioteke „Radosav Ljumović” koji su iskazali najveću revnost u pozajmiljivanju i čitanju knjiga To su protekle godine bili Dimitrije Tošković, Vezira Pejović i Petar Vujanović.