Izdavački centar Matice srpske nedavno je objavio sedmo kolo Antologijske edicije „Deset vekova srpske književnosti”. Pokretač i glavni urednik ove edicije je književnik, akademik Miro Vuksanović.
- U sadašnjim prilikama, dok su književnost i pisci skrajnuti u nečitanje, a izdavači knjiga u raznim nevoljama, nije lako ostvariti jedinstven poduhvat koji je prije sedam godina pokrenut u IC Matice srpske. Riječ je o Antologijskoj ediciji „Deset vekova srpske književnosti” u kojoj će, u prvoj seriji, biti objavljeno 120 knjiga. Prema kriterijumima i uređivačkim načelima, štampanim u svakoj knjizi sa popisom odabranih naslova, u drugoj seriji će biti pisci 20. i 21. vijeka koji nisu u prvoj seriji, književni istoričari, kritičari i esejisti, sa hrestomatijama manje zastupljenih žanrova (putopisi, memoari, pisma). Od početka, od prvog kola iz 2010. godine, na ovaj milenijumski zahvat koji iz različitih epoha izdvaja glavne književne primjere, od Svetog Save do danas i dalje, jer je edicija vremenski otvorena, ponekad dobronamjerno a češće bez povoda objavljuju se primjedbe i prekori. Sa spiska naslova se izostavljaju imena desetine pisaca ili se tvrdi da u knjigama nema onoga što je u njima objavljeno – kaže Vuksanović.
Urednik izdanja navodi da se tako zlonamjerno tvrdi da nema nekih pisaca i njihovih djela, iako je to netačno.
- Poneko, u „traženju novog” tvrdi da nisu objavljeni odabrani ogledi Bogdana Popovića, a jesu, i to 2012, da nema „Saputnika” Isidore Sekulić, a ima u njenoj knjizi iz 2011, da nema Rakića, Šantića, Pandurovića, Disa i ostalih kao da druga serija u kojoj će oni biti nije antologijska i tako dalje. Nabrajanje bi se oteglo. Naročito ako bismo pominjali napade naših susjeda sa kojima smo u istorijskom prožimanju imali isti ili zajednički jezik – kaže Vuksanović.
Urednik izdanja kaže da postoje i oni koji pomažu izlaženje antologije „Deset vekova srpske književnosti”, pa su tako dobili novac na konkursima resornih ministarstava i sekretarijata, a najviše su im pomogli redovni pretplatnici u Srbiji i inostranstvu.
- Glavni oslonac poduhvata su priređivači knjiga, a to su akademici, univerzitetski profesori, književni istoričari, kritičari i pisci vični uređivačkom poslu iz svih centara u kojima se izučava srpska književnost. Uz odabrane tekstove, osim predgovora, hronologije, bibliografije, objašnjenja i drugih sadržaja koja imaju naučna izdanja, u svakoj knjizi su i kritički tekstovi iz ranijeg i sadašnjeg vremena. Tako se paralelno sa antologijskom literaturom stvara naročita hrestomatija srpske književne kritike. I pored svih teškoća, a ovdje su samo dotaknute, Izdavački centar Matice srpske, bez stalno zaposlenih, sedam godina zaredom uspijeva da svakog proljeća objavi po deset knjiga, prošle godine dvanaest, u svečanoj opremi kakva priliči „najdalekosežnijem poduhvatu u našem izdavaštvu”, kako je ocijenio žiri Sajma knjiga u Beogradu – navodi Vuksanović. Kako ističe, sve knjige su priređene po naučnim mjerilima, ali su prilagođene različitim čitaocima, od učenika do najučenijih.
- Međutim, biblioteke ediciju uzimaju otkupom iz Ministarstva kulture, katedre za srpsku književnost postupaju različito, a na ponudu izdavača svim gimnazijama u Srbiji niko od njih nije poslao nikakav odgovor. Očigledno je da čitanje najboljih pisaca nije u modi i da školska lektira ima simbolično značenje. Istina je da književnost čuva jezik i da je jezik u osnovi svake nacionalne kulture. Naš sadašnji odnos prema srpskoj književnosti najvišeg ranga ne stvara nikakve uslove za radost i napredovanje. Naprotiv, riječ će nam biti sve više nejasna, a rečenica sve više besmislena. Možda ćemo umjesto razgovora početi da se tupo gledamo – naglašava Vuksanović kako mnogi ipak ne razumiju značaj ove edicije.
Uređivački odbor Antologijske edicije „Deset vekova srpske književnosti” od početka sarađuje s Odborom za proučavanje istorije književnosti SANU, dosljedno ostvaruje svoju koncepciju i priprema izbor pisaca za drugu seriju, dodaje Vuksanović. Pored njega ediciju uređuju Zlata Bojović, Slavko Gordić, Tomislav Jovanović, Marija Kleut, Goran Maksimović, Marko Nedić, Milivoj Nenin i Mirjana D. Stefanović.
Ž.J.

Djela pisaca
19. vijeka
Sedmo kolo sadrži deset knjiga, a dosad je ukupno objavljeno 72 knjige u Antologijskoj ediciji. Svako kolo edicije čine odabrane knjige pisaca koje nisu u hronološkom nizu. Tako se ilustruje cjelovit izdavački zahvat, a na kraju svih knjiga su osnovni podaci o objavljenim i planiranim tomovima. U sedmom kolu objavljena su djela pisaca 19. vijeka - Gerasima Zelića, Vikentija Rakića, Save Mrkalja, a tu su i nepravedno zaturena sjećanja Nićifora Ninkovića, prvorednog svjedoka Karađorđevog ustanka i Miloševe vladavine. Mogu se čitati i tekstovi Sime Milutinovića Sarajlije, Jaše Ignjatovića, Đure Jakšića. Iz književnosti 20. vijeka u antologiji su se našli Momčilo Nastasijević, Miodrag Bulatović, Živojin Pavlović, Jovan Hristić, Branko Miljković.