Zbornik „Putevi vizantijske filozofije” koji je priredio doc. dr Mikonja Kenežević, a koji je prošle godine objavljen na engleskom jeziku, i to ni manje ni više nego u SAD, promovisan je u knjižari Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori. Organizatori ovog izuzetno posjećenog predstavljanja su Odsjek za društvene nauke MS i Centar za helenske studije.
Predstavljajući zbornik doc. dr Dušan Krcunović istakao je da se značaj ove knjige, sačinjene od 25 tekstova autora iz 12 zemalja, ogleda u tome što je oruđe za razbijanje zapadne fame, stereotipa o Vizantiji kao kulturnom mastodontu, despotiji, koja nema sopstvenu filozofsku misao. Pritom, ističe Krcunović, prenebregava se činjenica da je ovo dugovjeko carstvo u istoriji čovjeka, koje se temeljilo na harmoniji vjere i civilizacije, i da je ta kultura bila sila bez čijeg se dejstva ne može razumjeti nijedan iole važan evropski kulturni pokret i fenomen. Čak i danas. Sve to bilo je moguće zbog interakcije hrišćanstva i helenstva (antičke grčke filozofske misli).
- Filozofija u Vizantiji, to pokazuje i čitav ovaj zbornik, nije bila samo instrument vjere, kao što je bio slučaj na Zapadu u okviru sholastike, niti je filozofija bila puko sredstvo vjerske apologetike ili racionalizacija hrišćanske dogmatike. Filozofija je bila autentičan način diskurzivnog mišljenja i način života u vizantijskoj kulturi – ističe Krcunović. Dodaje i da bi povratak vizantijskom viđenju filozofije kao načinu života, odnosno traganja za istinom kao sastavnim dijelom života, razriješilo mnoge krize savremene misli i življenja.
Na sličnom fonu govorio je i dr Filip Ivanović, koji je takođe istakao značaj učenja i starih otaca i antičkih mislilaca, iz kojih je nikla vizantijska filozofija. No, on se osvrnuo i na činjenicu zašto je možda vizantijska filozofija, naročito u 20. vijeku, neaktuelna, Razlozi za takav sud, kaže dr Ivanović, djelimično su sadržani i u negativnim ocjenama Vizantije velikih zapadnih mislilaca. Zato, vizantijska filozofija još uvijek očekuje istraživanja koja bi dokazala da je filozofija i te kako bila prisutna u Vizantiji.
- Ovaj zbornik jedan je od pet ili šest zbornika objavljenih na zapadu koji u sebi sadrži sintagmu vizantijska filozofija. Razlikuje se od prethodnih zbornika i po tome jer su zastupljeni i moderni autori, kao i vizantijski mislioci – kaže dr Ivanović, dodajući da su zastupljeni tekstovi koji se ne bave samo recepcijom tekstova.
Priređivač zbornika dr Mikonja Knežević takođe je govorio o susretu helenizma i hrišćanstva, koje je rezultiralo vizantijskom i kulturom i filozofijom, a koja je posredno ili neposredno uticala i na izgradnju ne samo našeg, nego uopšte evropskog identiteta baziranog na hrišćanstvu. Pogrešnim smatra teorije koje vizantijsku filozofiju tretiraju kao pukog prenosioca starogrčke misli. I dr Knežević podsjeća na negativne stavove Hegela i Voltere, kao i marksističke mislioce, koji su negirali vizantijsku filozofiju, kao i sve što je vezano za pojam vizantijski.
- To su ideološki konstrukti koji ne odgovaraju faktičkom stanju stvari, a nastalo je kao produkt prosvjetiteljskog odnosa prema cjelokupnoj srednjovjekovnoj tradiciji, gdje se u Vizatniju projektovalo sve ono što se dešavalo u latinskom srednjovjekovlju. To je i posljedica tendencije da sve ono što je karakterisalo istočno Romejsko carstvo predstavi kao nekonkurentno filozofskim strujanjima karakterističnim za sholastiku – rekao je Knežević. Zato, dodaje on, tek slijedi pravi istraživački posao na ovom polju, a ovaj zbornik je tek početak otkrivanja mnogih lica vizantijske filozofije.
Ž.J.
Vratimo se sebi samima
Na kraju, organizatori su zamolili mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija da i on nešto kaže o temi zbornika – vizantijskoj filozofiji.
- Čini se da smo potpuno upregnuti u kola onoga što nazivamo zapadnom civilizacijom, zapadnim viđenjem svijeta. To je naročito došlo do izraza za vrijeme vladavine marksizma, a on je neshvatljiv bez jedne filozofkse potke koju je iznjedrila prosvijećenost, a prije nje i sholastika, kao i protestantizam – rekao je mitropolit, dodajući da je osnova naše civilizacije upravo helensko-vizantijska filosofija.
- Čuvena je rečenica Grigorija Palame, koja govori o tome da mi propovijedamo i svjedočimo ovaploćeni Logos. Odnosno ne samo teoriju, več slovesnu praksu. I u tome je najdublja sinteza helenske filozofije i hrišćanstva – rekao je mitropolit Amfilohije, dodajući da je zbornik bitan jer rasvjetljava bitne momente i našeg savremenog življenja, a „podstiče povratak nama samima”.