Izbor iz savremene crnogorske literature, objedinjen pod nazivom „Černogorci” koji je uredio Vjačeslav Kuricin, kao i specifičan likovni, umjetnički, turistički vodič „Crnogorska azbuka” Aleksandra Florenskog predstavljeni su u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović”. Knjige su izdavački poduhvat Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević” Cetinje i Dukley European Art Community. O knjigama je govorio ispred DEAC-a istoričar umjetnosti Petar Ćuković, projekt direktor u ovoj ustanovi kulture. Sa promocije su izostali iz, kako je saopšteno, objektivnih razloga promoteri Jelena Đurović, direktorka NBC „Đurđe Crnojević” i Marat Geljman, predsjednik Upravnog odbora DEAC-a i Kuricin.
No, zanimljivo je da se nije pojavio ni niko od autora zastupljenih u ovom izboru - „Černogorci”, ako izuzmemo one koji se nalaze van Crne Gore ili one koji više nisu među nama. Izbor tekstova za ovu knjigu na ruskom uradili su Vladimir Đurišić – poezija, Ognjen Spahić – proza i Ljiljana Ćuković – dramski tekst. U knjizi su zastupljeni pisci: Sreten Asanović, Miodrag Vuković, Ljubomir Đurković, Milorad Popović, Balša Brković, Slobodan Ivanović, Aleksandar Bečanović, Jovanka Uljarević, Dragana Tripković, Nebojša Nikčević, Vladimir Đurišić, Ognjen Spahić, Andrej Nikolaidis, Dragan Radulović, Pavle Goranović, Igor Bojović, Stefan Bošković, Dušan Đurović, Vladimir Vojinović i Ilija Đurović. U knjizi se nalazi i devet intervjua sa ljudima koji su uključeni u crnogorsku kulturnu scenu, a koje je uradio Kuricin.
Kako je naveo Ćuković, koji je tokom promocije najviše govorio o nastanku i programima Dukley European Art Community, ova knjiga književnih tekstova crnogorskih autora, prevednih na ruski, nastala je iz konkretne potrebe. Odnosno, zainteresovanosti Rusa koji žive u Crnoj Gori da se upoznaju sa ovdašnjom savremenom literarnom produkcijom. Ograđujući se da ne želi davati stručne sudove o knjizi, jer je riječ o literaturi, a ne o likovnoj umjetnosti, Ćuković kaže da knjiga nije antologija, već je više riječ o izboru.
– O izboru ne mogu ništa da sudim, ali sudeći po ugledu koji Đurišić, Spahić i Ćukovićeva uživaju u našoj javnosti mogu reći da je to urađeno kompetentno. Intervjue je uradio Kuricin, birajući sagovornike po svom nahođenju – rekao je Ćuković. Ističe i da je ova knjiga izabranih tekstova na ruskom jeziku „podrška crnogorskoj literaturi”, jer, knjiga će biti distribuirana i u Rusiji, a ne samo za Ruse u Crnoj Gori. Ilustracije je uradila Milka Delibašić, likovna umjetnica iz Nikšića.
Moderatorka večeri bila je novinarka Vesna Šoškić.
Ž.J.
Od A do Š
Pred promociju knjiga, u podgoričkoj Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović” otvorena je izložba crteža Aleksandra Florenskog „Crnogorska azbuka”. Izložba je naslovljena kao i njegova istoimena knjiga , a koju čine upravo crteži iz ove serije. Riječ je o specifičnom, turističkom vodiču po kojima je i poznat ovaj ruski umjetnik. Naime, kako je objasnio Petar Ćuković, istoričar umjetnosti, dosad je ovakve „turističke vodiče” uradio za Sankt Petersburg, Njujork, Jerusalim... Crteži koje može pogledati naša publika nastali su tokom rezidencijalnog boravka Florenskog u Dukley European Art Community u Kotoru i Budvi. Crteži su urađeni grafitnom olovkom, svaki na sebi nosi oznaku jednog slova, od A do Š, označavajući pojedine toponime ili ličnosti. Na svakom crtežu nalazi se i kratak opis mjesta, ličnosti, ali i „umjetnička intervencija”, odnosno šaljivi prevod srpsko - rusko – srpskih pojmova ili riječi. Za razliku od prethodnih vodiča, Florenski ovaj put ne predstavlja samo jedan grad, već više mjesta sa crnogorskog primorja i središnjeg dijela Crne Gore.
- Ove opservacije nisu uobičajene, ne srećete ih u klasičnim turističkim vodičima, već one, jednako kao i stil kojim je rađen vodič, upućuju na krajnje subjektivno viđenje umjetnika. Odnosno, njegov subjektivni susret sa određenim mjestom ili određenim geografskim ili kulturološkim prostorom koji mu je zanimljiv za jedan ovakav projekat – rekao je Ćuković. Dodao je i da se na ovim crtežima Florenskog očituje njegova pripadnost poznatoj ruskoj umjetničkoj grupi Mićke, čiji radovi se ubrajaju u takozvani neoprimitivizam, odnosno njeguju rukopis koji se može povezati sa naivnošću, svježinom, finoćom, životnošću dječjeg crteža.
- To su crteži koji su životni, veseli, koji imaju jednu dozu šaljivosti, krajnje pozitivnu u odnosu na sredinu u kojoj Florenski boravi i koju nastoji na ovaj način da predstavi – kaže Ćuković.
Izložba je prvi put bila predstavljena u NB „Đurđe Crnojević”. Kopije ovih radova, i to uvećane, nalaze se u tunelu između Budve i Bečića na velikim bilbordima, pa je tako ovaj tunel, navodi Ćuković, postao umjesto mjesta tjeskobnog prolaza, prostor oplemenjen umjetničkim reprodukcijama. „Tako, sada imamo jedinstveni tunel muzej”, rekao je Ćuković.
Ž.J.