Specijalno državno tužilaštvo odbacilo je krivičnu prijavu koju su lideri Demokratskog fronta
Andrija Mandić i
Milan Knežević podnijeli protiv vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca
Ivice Stankovića. On je prijavom terećen za zloupotrebu službenog položaja i nesavjestan rad u službi, ali je tužilac
Ana Bošković zaključila da ne postoji osnovana sumnja da je izvršio prijavljena djela, kao ni bilo koje drugo. U prijavi je navedeno da Stanković nije preduzeo bilo koju službenu radnju protiv glavnog specijalnog tužioca
Milivoja Katnića i specijalnog tužioca
Saše Čađenovića „iako je znao da su izvršili zloupotrebu službenog položaja“. Prijava je podnijeta 19. oktobra, a odbačena 1. decembra 2020. godine.
– U prijavi je navedeno da je v.d. vrhovnog državnog tužioca I.S. imao saznanja iz medija na koji način su glavni specijalni tužilac M.K. i specijalni tužilac S.Č. postupali u predmetu pokušaja terorizma, u kojem je, prema navodima iz prijave, B.D. (
Bratislav Dikić) 17 puta dovođen u prostorije SDT-a kako bi mu se objasnilo da ne može da zaključi sporazum o priznanju krivice. O ovome je B.D. govorio pred Apelacionim sudom Crne Gore. On je sudu rekao da je od 22. decembra 2017. do 13. marta 2018. godine 17 puta odvođen u prostorije SDT-a, a još šest puta u toku istrage – piše u rješenju o odbacivanju prijave.
Prema tvrdnjama podnosilaca prijave, od Dikića je traženo da pred Višim sudom kaže da je znao za plan organizatora državnog udara, za oružje koje je trebalo da bude upotrijebljeno i da optuži lidere Demokratskog fronta. Tvrde i da je Dikiću za takav iskaz ponuđeno 50.000, ukidanje pritvora i skraćenje kazne na 15 mjeseci zatvora, a ukoliko odbije, zaprijećeno mu je napadom na porodicu i kaznom zatvora od deset godina. U prijavi piše i da su Katnić i Čađenović dali Dikiću papir sa osam pitanja i odgovora koje će dati u postupku pred sudom.
– Takođe, u prijavi je navedeno da je i Dž. A. (
Džozef Asad) iznio optužbe na račun glavnog specijalnog tužioca M.K. i specijalnog tužioca S.Č., odnosno da su u postupku vršili pritisak na njega da da izjavu na štetu lidera Demokratskog fronta i ostalih osumnjičenih – navedeno je u obrazloženju.
U prijavi se dalje navodi da je Asad u oktobru 2018. godine uhapšen u Abu Dabiju na osnovu potjernice koju je za njim raspisala Crna Gora, ali je odlukom sudije pušten na slobodu.
– Nakon toga, njegov advokat dolazi u Crnu Goru, a na sastanku sa specijalnim tužiocem saopšteno mu je da Asad nije osumnjičen i da se traži njegova saradnja kao svjedoka. Nakon više sastanaka, ukinute su potjernice i dostavljeni spisi iz kojih proizilazi da Asad ima status svjedoka. Specijalni tužilac dostavlja spisak pitanja i odgovora, kao i fotografije članova crnogorske opozicije kako bi Dž. A. svjedočio protiv njih. Specijalni tužilac je od Dž. A. tražio da svjedoči pred crnogorskim sudom ili putem video linka, prema njihovim smjernicama, što je Dž.A. odbio – piše u prijavi.
U prijavi je dalje navedeno da je Asadu zbog toga prijećeno i da je podnijeta prijava i raspisana nova potjernica za njim.
– Nalazim da ne postoji osnovana sumnja da je I.S., kao v.d vrhovnog državnog tužioca, izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, kao ni krivično djelo nesavjestan rad u službi iz člana 417 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore. Suština krivične prijave je da I.S. kao v.d vrhovnog državnog tužioca nije pokrenuo krivični postupak protiv M.K., glavnog secijalnog tužioca, i S.Č., specijalnog tužioca, a zbog radnji koje su preduzeli u krivičnom postupku u kojem su okrivljeni B.D. i Dž.A. Međutim, prikupljeni dokazi ne potkrepljuju postojanje osnovane sumnje da je I.S. bio dužan da pokrene krivični postupak protiv M.K. i S.Č. – smatra tužiteljka.
Ž.B.
DF dostavio nepotpisanu Asadovu izjavu Iz prijave očigledno proizilazi da Dž.A. nije saslušan kao okrivljeni, već su podnosioci prijave dostavili navodno njegovu izjavu, koja pritom nije potpisana, niti je data pred nekim nadležnim organom kako bi se moglo povjerovati u njenu vjerodostojnost. Sve ove navode odbrana predstavlja u ovom krivičnom postupku kako bi oslobodila krivične odgovornosti okrivljene. U konkretnom slučaju, M.K. i S.Č. su postupali u skladu sa ovlašćenjima koja imaju kao državni tužioci. Stoga, imajući u vidu inkriminacije prijavljenih krivičnih djela, krivičnu prijavu je valjalo odbaciti, zaključila je tužilac Bošković.
)){kind=small}
