Sudski savjet raspisao je 31. decembra oglas za izbor predsjednika Vrhovnog suda i predsjednike osnovnih sudova u Kotoru i Plavu. Oglas je objavljen u Službenom listu i jednom mediju, a rok za prijavu kandidata je 15 dana od dana oglašavanja. Prema nezvaničnim saznanjima, za kotorski sud je već pristigao veći broj prijava a radi se uglavnom o sudijama tog suda, među kojima je, navodno, i aktuelni vršilac dužnosti Momirka Tešić.

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je krajem decembra podnijela ostavku, a zvanično je razriješena 31. decembra.

Procedura izbora novih ljudi koji će aplicirati za ove funkcije regulisana je Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama, pa se među opštim uslovima podrazumijeva i radno iskustvo od najmanje 15 godina u sudovima ili državnom tužilaštvu. Među tim uslovima propisani su i visoki stručni i profesionalni kvaliteti lica koja konkurišu za ovu funkciju. Sudski savjet će odbaciti sve prijave koje budu nepotpune i nablagovremene, piše u oglasu.

Prema proceduri, prijave koje budu zadovoljile kriterijume dostaviće se Opštoj sjednici Vrhovnog suda, čiji članovi će obaviti razgovore sa kandidatima, nakon čega će tajnim glasanjem utvrditi predloge i dostaviti Sudskom savjetu. Sudski savjet će obaviti intervjue sa predloženim kandidatima i donijeti konačnu odluku.

Podsjetimo, treći izbor Vesne Medenice na funkciju predsjednice Vrhovnog suda otvorio je svojevremeno polemiku da li je time prekršen Ustav Crne Gore i da li je, kako smatraju u dijelu crnogorske javnosti, na sceni vladavina političke moći umjesto vladavine prava.

Ustav Crne Gore je u julu 2013. godine, amandmanima koji su stupili na snagu odmah, zabranio da ista osoba bude birana za predsjednika Vrhovnog suda više od dva puta.

Za pojedine ljude iz struke nije bilo dileme da je prekršen Ustav, a kada se to desi na ovom nivou i u ovakvim slučajevima, postavlja se pitanje šta se tek može očekivati na nekim nižim nivoima vlasti.

Povodom tih kritika i tvrdnji da je trećim izborom Medenice na istu funkciju prekršen Ustav Crne Gore, iz Sudskog savjeta je saopšteno da se ta odredba o najviše dva mandata ne može primjenjivati retroaktivno, odnosno da je ona propisana amandmanom na Ustav iz 2013. godine, te da se time prvi mandat Vesne Medenice iz 2007. godine na čelu Vrhovnog suda ne računa.

VJ.D.

---

Kandidaturom prekršen Ustav
Jedanaest najuticajnijih nevladinih organizacija u Crnoj Gori oštro su kritikovale treći izbor Vesne Medenice na funkciju predsjednice Vrhovnog suda, uz ocjenu da je, umjesto vladavine prava, na snazi vladavina političke moći koja lične interese pretpostavlja opštem interesu.

– Sudski savjet je ovom odlukom samo pokazao ono što stručna i laička javnost znaju godinama, a to je da je to tijelo ništa do marionetsko sredstvo u rukama političke partije koja je bila na vlasti. Frapantno je da to tijelo, a posebno sudije Vrhovnog suda, koje su jednoglasno podržale izbor Medenice, uopšte nijesu razmotrili nijedan prigovor povodom njene neustavne treće kandidature i ponovnog izbora na mjesto predsjednice Vrhovnog suda. Sudski savjet je pokušao da nas ubijedi da 1+1+1 nijesu tri, nego dva – izjavio je tada Veselin Radulović, jedan od potpisnika saopštenja.


Od Filipa trećeg do Vesne treće
I profesor međunarodnog privatnog prava i bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić u medijima je kritikovao odluku sudija da podrže Medeničin treći mandat:

-Ipak, od najvišeg suda u državi, kako ga Ustav definiše, birati predsjednika Vrhovnog suda treći put uzastopno, osim što je neustavno, ugrožava pravni poredak i pravni sistem Crne Gore", ocijenio je Mitrić povlačeći paralelu sa izborom bivšeg predsjednika države Filipa Vujanovića koji je tri puta biran na istu poziciju.

“Pored Filipa ‘Trećeg‘, sada imamo i Vesnu ‘Treću‘", komentarisao je tada Mitrić.