Alternativni načini rješavanja sudskih sporova predstavljaju brži, efikasniji i finansijski isplativiji pristup pravdi, kako građanima, tako i pravnim licima, kazala je u intervjuu za „Dan“
Marina Lutovac, direktorica Centra za posredovanje.
Ona ističe da se razvojem alternativnih načina rješavanja sporova građanima i pravnim licima omogućava da uz sudski postupak mogu izabrati i druge načine za rješavanje sporova, koji zbog brzine, jednostavnosti i manjih troškova mogu biti prikladniji od samog sudskog postupka, posebno kada su u pitanju sporovi s međunarodnim elementom, privredni sporovi, koji će, u skladu sa ciljevima Evropske unije, doprinijeti stvaranju područja slobode, sigurnosti i pravde.
Laičkoj javnosti je pojam medijacije nepoznanica. O čemu se zapravo radi i koja lica mogu biti medijatori?
Medijacija je neformalan, ali strukturisan postupak, u kome dvije strane u sporu uz pomoć treće, neutralne strane – medijatora, pokušavaju da dođu do rješenja koje je podjednako prihvatljivo za obje strane. Radi se o dopuni sudskom postupku, a ne njegovoj zamjeni. Ukoliko se u postupku medijacije ne postigne sporazum među stranama u sporu, stranke se mogu vratiti sudskom postupku. Postupak medijacije se pokreće na dva načina, i to upućivanjem od strane suda, ukoliko je podnijeta tužba, i podnošenjem predloga za pokretanje medijacije prije pokretanja sudskog postupka.
Medijatori mogu biti pravnici, socijalni radnici, psiholozi, pedagozi, profesori, koji su prethodno prošli obuku propisanu Pravilnikom o programu obuke za posrednike, i ima ih u svakom gradu u kojem postoje osnovni sudovi.
Veoma je ohrabrujuće da se sve veći broj građana obraća Centru predlozima za pokretanje medijacije, što znači prije eventualnog sudskog postupka, što, s jedne strane, omogućava stranama da brže i jeftinije riješe svoj spor, a, s druge strane, da se sudovi rasterete od velikog broja medijabilnih predmeta.
Kada je u pitanju statistika, pretpostavka je da nije bitan samo broj postignutih sporazuma, već i prihvaćenih postupaka medijacije?
To je istina, jer su tim činom strane pokazale spremnost da razgovaraju, što dugoročno može doprinijeti poboljšanju njihovog odnosa i eventualnom rješavanju spora. Prošle godine Centru je upućeno 1908 predmeta, od kojih u 414 nije prihvaćena medijacije, postignuto je 845 sporazuma, što je 123 odsto više postupaka u kojima je postignut sporazum u odnosu na 2018.godinu, a 587 predmeta je bilo u radu. U 2020.godini, zaključno sa junom, Centru je upućen 1931 predmet, a u 888 predmeta je postignut sporazum, dok medijacija nije prihvaćena u 283 predmeta.
U kojoj sferi prava je medijacija najzastupljenija?
Pred Centrom su se, shodno relevantnim zakonima, od momenta osnivanja najviše rješavali porodični sporova, koji su i najzahtjevniji i najsloženiji, a u poslednje dvije godine znatno se povećao broj radnih sporova, sporova u kojima je tužena država i lokalna samouprava, kao privrednih sporova i dr.
Najznačajnije novine se odnose na obavezu lica koja namjeravaju da pokrenu postupak pred sudom da se prethodno obrate radi pokušaja rješavanja spora medijacijom u sporovima male vrijednosti, sporovima radi naknade štete iz ugovora o osiguranju. Kada je u pitanju davanje svojstva izvršne isprave poravnanju koje je zaključeno pred medijatorom u sporu povodom kojeg nije pokrenut postupak pred sudom, odnosno u sporu u kojem je sudski postupak okončan povlačenjem tužbe, potvrđivanjem kod nadležnog suda, odnosno sačinjavanjem notarskog zapisnika, rana neutralna ocjena spora, koju će vršiti licencirani evaluatori spora, oslobađanje od troškova postupka u sporovima za razvod braka i u drugim sporovima u vezi sa porodičnim odnosima, kao i u sporovima u kojima je tužena Crna Gora, odnosno Glavni grad, Prestonica ili opština.
VJ. DAMJANOVIĆ
Rješavamo i građanske sporove
Koje su to novine po pitanju alternativnog rješavanja sporova?
Jedan od iskoraka u unapređenju primjene alternativnih načina rješavanja sporova je i donošenje zakona koji je stupio na snagu 6. avgusta 2020.godine, a kojim se, pored medijacije (dosadašnjeg posredovanja), uvodi i novi metod – rana neutralna ocjena spora, a Centar za posredovanje se transformiše u Centar za alternativno rješavanje sporova.
Bitno je naglasiti da se pred Centrom za ARS mogu rješavati građanskopravni sporovi, uključujući i sporove iz porodičnih, privrednih, radnih i drugih imovinskopravnih odnosa fizičkih i pravnih lica.”Od momenta osnivanja najviše su se rješavali porodični sporovi, koji su i najzahtjevniji i najsloženiji, a u poslednje dvije godine znatno se povećao broj radnih sporova, sporova u kojima je tužena država i lokalna samouprava i privrednih sporova“