Krajem ove godine održaće se redovna skupština Advokatske komore na čijem će dnevnom redu biti izbor predsjednika i organa komore. Imajući u vidu da je statutom definisano da broj mandata nije ograničen, članovi upravnog odbora, predsjednik Komore, kao i drugi organi, imaju mogućnost da budu izabrani i više puta. Aktuelni predsjednik Zdravko Begović u intervjuu za „Dan“ najavio je mogućnost ponovnog izbora.

– U oktobru će se održati tzv. zborovi advokata na kojima će advokati predložiti svoje kandidate za rukovodstvo Advokatske komore, pa bih sačekao do tada da vidimo šta će biti na tim zborovima i ko će biti predložen. Svakako, ukoliko ja ponovo dobijem to povjerenje, prihvatiću kandidaturu – potvrdio je Begović. On smatra da je i u prethodna tri mandata svoj posao radio profesionalno i predano, što mu daje za pravo da i dalje pretenduje na tu funkciju.

U proteklih 7-8 godina u imenik advokata upisano je oko 500 advokata, što predstavlja skoro polovinu od ukupnog broja crnogorskih advokata, čime objašnjavate tu pojavu?

Tu je puno mladih advokata kojima treba dati šansu i kojima je advokatura prvo stalno zaposlenje. Advokatura je i Ustavom regulisana kao samostalna i nezavisna profesija, a advokati sve više imaju učešća u izradi sistemskih zakona koji se tiču funkcionisanja rada advokature. To je jedna zdrava konkurencija koja treba da postoji. Čim postoji konkurencija, i mi ćemo biti bolji.

U javnosti je prisutno mišljenje da postoji jedan broj ljudi iz Vaše struke koji su u tijesnim poslovnim ali i privatnim kontaktima sa ljudima iz kriminalnih struktura?

Svako od nas ima svoj odnos prema poslu i ne bih se bavio kuloarskim pričama da postoji jedan manji broj advokata koji su osim poslovnih kontakata i u tijesnoj vezi sa ljudima iz kriminalnog miljea. Ja kao predsjednik Komore mogu da djelujem samo onda kada imam određene i pouzdane podatke o svemu tome. Pretpostavljam da državni organi ozbiljno obavljaju svoj posao i da eventualno svako ko izvrši krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti pa čak i advokati, moraju doći pred lice pravde. Ja nemam konkretnu informaciju o nekom takvom slučaju i mislim da se samo radi o zlim jezicima čija namjera je samo da bace ljagu na ovu profesiju.

Da li imate sugestija sta bi to trebalo trenutno promijeniti u Vašoj profesiji?

Ono što zamjeram jeste činjenica da se u advokaturi daje mogućnost upisa onima kojima je iz nekih razloga prestao rad u sudovima i tužilaštvima, a koji su razriješeni. Međutim, nama u Advokatskoj komori su vezane ruke i moramo primiti svakog ko ispunjava one formalne uslove, jer nijednom od tih ljudi koji su razriješeni zbog nekih nedozvoljenih radnji nije pokrenut krivični postupak i nije donesena odluka da se razrešava zbog neke neprofesionalne djelatnosti, nego uvijek te bivše sudije ili tužioci podnesu ostavku i traže raskid radnog odnosa prije nego Sudski ili Tužilački savjet donese odluku o njihovom razrešenju.

Smatrate li da postoje izvjesne zloupotrebe prilikom primjene Instituta sporazumnog priznanja krivice, koji je u poslednje vrijeme i te kako počeo da se implementira?

Nikada ga nisam doživljavao kao bilo kakvu vrstu zloupotrebe. Dugo vremena on je bio mrtvo slovo na papiru i mnogi su mislili da neće biti primjenjiv, ali je praksa to demantovala. Pobornik sam tog instituta jer smatram da se mnogo efikasnije rješavaju stvari te da u svakoj opciji postoji mogućnost da okrivljeni nadoknadi protivpravnu imovinsku korist, a nijedan sporazum se neće potpisati dok optuženi ne uplati taj novčani iznos. Kazne mogu da budu manje, ali svakako se princip pravičnosti uglavnom poštuje. Potpuno je prirodno da kod primjene ovog instituta kazna bude makar malo blaža od one koja bi se dobila u tom raspravnom postupku.

U višedecenijskoj praksi postupali ste u mnogim „zvučnim“ predmetima i svakako, predmetima koji su izuzetno bili pod jakom pozornošću javnosti...

Sve što ostane iza nas kao da i nije bilo. Sve su to bili teški trenuci i fizički i stručno komplikovani i uspostavljala se praksa… nije bilo ni malo lako. Međutim, kada čovjek iza sebe ostavi neki takav predmet okrene se nečemu što slijedi, a mi smo naredni u našem poslu koji nije nimalo lak svemu što dolazi.

VJ. DAMJANOVIĆ

---

Nije pričao sa Marovićem o zastari predmeta
Stiče se utisak da su svi u poslednje vrijeme zaćutali o slučaju izručenja Svetozara Marovića. Kao njegov branilac, da li imate saznanja ima li pomaka u tom predmetu i da li sa Marovićem imate komunikaciju.

Sa Svetozarom Marovićem imam povremenu komunikaciju iz koje mogu da zaključim da je zdravstveno vrlo loše i to je sve što ja znam i što o tome mogu reći. Ima još dosta do zastare u tom predmetu do deset godina tako da je to relativno dug period, da bi bilo ko sa tim podatkom manipulisao, tvrdi Begović.

– Niti sam ja o tome razmišljao niti mi je on to u bilo kom trenutku pomenuo, tvrdi naš sagovornik.



”Ono što zamjeram jeste cinjenica da se u advokaturi daje mogućnost upisa onima kojima je iz nekih razloga prestao rad u sudovima i tužilaštvima, a koji su razriješeni