-Žitelji naselja u blizini podgoričkog aerodroma obratili su se redakciji „Dana“ kako bi i na taj način apelovali na nadležne da adekvatno obezbijede mjesta na kojima se vrši deminiranje, nakon što su ekipe deminera iz Norveške napustile Crnu Goru zbog situacije koju je prouzrokovao virus krona.

Prije obustavljanja deminiranja, na tim lokacijama je pronađeno više desetina kasetnih bombi preostalih iz perioda NATO bombardovanja. Ekipa deminera iz Norveške radila je na pronalaženju tih bombi i njihovom deminiranju. Oni su pronašli i obilježili petnaestak bombi prije nego što su napustili našu državu.

Jedan od mještana je kazao za „Dan“ da su ekipe koje su vršile deminiranje radile desetak dana.

– Ekipe iz Norveške su radile desetak dana. Kako nam je rečeno, do sada su pronašli 12 ili 13 kasetnih bombi. Ja sam čuo dvije ili tri koje su eksplodirale – rekao je naš sagovornik.

Kako je dodao, mjesta na kojima se vrši deminiranje ograđena su trakama, ali nije siguran da li je to dovoljno da se garantuje sigurnost i bezbjednost građana.

– Trakama su ogradili kritično područje, ali nijesmo dobili nikakvo zvanično saopštenje ili upozorenje povodom toga. Na tim lokacijama su svuda padale bombe tokom NATO bombardovanja. Čudim se da do sada tu niko nije poginuo. Dešavalo se da nešto pukne ispod traktora i tokom obavljanja poljskih radova, ali, na sreću, niko nije nastradao –istakao je naš sagovornik.

Deminiranje na ovim lokacijama vrši se na osnovu memoranduma koji je Ministarstvo unutrašnjih poslova potpisalo sa Norveškom narodnom pomoći (NPA), a koji se odnosi na program „Oslobađanje zemljišta u području koje je kontaminirano ostacima kasetne municije u Crnoj Gori“.

U tom memorandumu, u koji je „Dan“ imao uvid, precizirano je da se radi o takozvanom humanitarnom deminiranju i čišćenju ostataka kasetne municije na teritoriji Golubovaca, Tuzi i Rožaja. Norveška je za ovaj posao izdvojila više od milion eura.

Prema riječima mještana sa kojima smo ranije razgovarali, eksperti iz Norveške detaljno pretražuju teren oko aerodroma. Kada detektorom pronađu bombu, obilježe je tako što na tom mjestu stave gume i pijesak, a potom je deaktiviraju kroz kontrolisane eksplozije.

Strahuje se da je na tom području preostalo na desetine kasetnih bombi kojima je aerodrom zasut tokom NATO agresije 1999. godine, kada je tadašnja SRJ bombardovana bez dozvole Savjeta bezbjednosti UN.

Prema ranije objavljenim saznanjima „Dana“, iako su vojska i policija čistile kontaminirano područje, na tom terenu je ipak je veliki broj minsko-eksplozivnih sredstava.

Zona Golubovaca i Tuzi, koja je posebno bila na udaru NATO-a, do sada nije humanitarno razminirana jer nije bilo novčanih sredstava.

Tokom višemjesečnog bombardovanja, u Crnoj Gori je stradalo 10 osoba, među kojima i troje djece. U NATO bombardovanju Srbije i Crne Gore poginulo je oko 3.000 ljudi.

Prvog dana napada, u Crnoj Gori je pala prva žrtva agresije – devetnaestogodišnji vojnik iz Beograda Saša Stajić, koji je poginuo na straži u krugu kasarne „Milovan Šaranović” u Danilovgradu. U napadima koji su uslijedili 6. aprila 1999. godine, NATO je zasuo bombama aerodrom u Golubovcima.

Naša redakcija poslala je pitanja Ministarstvu pravde Crne Gore povodom obraćanja mještana naselja u kojima je vršeno deaktiviranje. Međutim, odgovore na pitanja kada je planiran povratak ekipe iz Norveške koja vrši deminiranje u blizini aerodroma, u Podgorici i da li su mjesta gdje su detektovane kasetne bombe adekvatno obezbijeđena iz tog resora još uvijek nijesmo nismo dobili.

​Ž.B.

---

Strahuju za bezbjednost djece
Kako su bombe pronađene u naseljenom mjestu, mještanima je naloženo da djeca ne izlaze van dvorišta. Kako nam je ranije kazao jedan od mještana naselja Šijaci na čijoj zemlji je humanitarna organizacija Norveška narodna pomoć locirala bombe, najviše strahuju za djecu.

​– Počeli su da uklanjaju bombe, a nedjelju dana prije toga su ih detektovali. Do sada su pronašli samo četiri bombe, a ima ih još. Ove četiri kasetne bombe pronašli su na mojoj zemlji. Tu su se djeca cijeli zimski raspust igrala. Skrenuli su nam pažnju da ne idemo tamo i da nikako djecu ne puštamo van dvorišta, posebno ne na ovom dijelu imanja. Sve ovo se dešava u naseljenom mjestu, gdje ima dosta kuća – rekao nam je taj mještanin naselja Šijaci.