Preblage kazne koje su izrečene počiniocima krivičnih djela postaju pravosnažne jer tužioci, iz straha od loših ocjena koje utiču na njihovo dalje napredovanje, ne podnose žalbe. Pravnilnik na osnovu kojeg se ocjenjuju tužioci propisuje da će tužilac kojem trećina žalbi ne bude usvojena biti negativno ocijenjen.

– Državni tužilac koji ima 30 odsto ili više usvojenih žalbi u odnosu na ukupan broj žalbi izjavljenih na oslobađajuće odluke i osuđujuće odluke koje su po tim žalbama državnog tužioca ukinute u istom periodu zadovoljava, a državni tužilac koji ima manje od 30 odsto usvojenih žalbi u odnosu na ukupan broj izjavljenih žalbi na oslobađajuće odluke i osuđujuće odluke koje su po tim žalbama državnog tužioca ukinute u istom periodu ne zadovoljava – navedeno je u Pravilniku.

Ovakva pravila, kako su ocijenile izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević i saradnica na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Mira Popović, i način ocjenjivanja može da demotiviše tužioce da podnose žalbe na presude u kojima su okrivljenim izrečene blage kazne zatvora.

Gorjanc Prelević upozorila je za „Dan” da bi takav način ocjenjivanja mogao da demotiviše tužioce da se uporno žale na blage kazne, za koje, kako je rekla, oni nijesu krivi.

– U predmetima mučenja i zlostavljanja, bar koje je HRA posebno analizirala, tužioci nijesu krivi za blagu kaznenu politiku sudova, a takav način ocjenjivanja može i da ih demotiviše da se uporno žale na blage kazne i tako zalažu za primjenu međunarodnih standarda ljudskih prava u Crnoj Gori – naglasila je ona.

Gorjanc Prelević ističe da se HRA odavno zalaže i za to da se presude Evropskog suda za ljudska prava uzimaju u obzir prilikom ocjenjivanja sudija i tužilaca, što, kako naglašava, sada nije slučaj.

– Time bi se obezbijedilo da onda kada, na primjer, sud u Strazburu utvrdi da je tužilaštvo odgovorno za lošu istragu, odgovorni tužilac snosi neke posledice i bude onemogućen da napreduje – objasnila je Gorjanc Prelević.

Popovićeva je podsjetila da je za napredovanja u bilo kojem poslu potrebno vršiti kontinuirano praćenje rada zaposlenih i ocijeniti kvalitet njihovog rada.

– Svaka vrsta takvih provjera mora biti u skladu sa pravilnicima koji moraju biti donijeti na osnovu najviših standarda koji se poštuju u daleko razvijenijim zemljama. Problematično je to što se za ocjenu rada tužilaca koristi metod slučajnog uzorka. Razumljivo je da se zbog obima posla ne može postići obrada postignutih učinaka svih tužilaca, ali bi bar u prvoj godini trebali da obrade sve tužioce i na osnovu toga da se prati dalji napredak i planiraju oblasti u kojima je potrebno obezbijediti dalje usavršavanje – kazala je Popovićeva.

M.V.P.

---

Tužioci da predlažu kazne
​Mira Popović je istakla da je veliki problem i u krivičnim postupcima i to što tužioci ne predlažu kazne sudu ili što pravovremeno ne izjavljuju pravne ljekove, što im je zakonska obaveza.

– To na kraju dovodi do manjih kazni za počinioce krivičnih djela koja ne bi smjela biti blago kažnjena. Ovo predstavlja jedan od razloga zašto je blaga kaznena politika u Crnoj Gori – kazala je Popovićeva.

Podsjetila je da istraživanje CGO-a o transparentnosti pravosuđa ukazuje da je većina građana ne vjeruje pravosudnim institucija, i to zbog korupcije i uticaja politike i političara.

– Naši građani smatraju da su od svih komponenti pravosudnog sistema tužilaštva najnetransparentnija u svom radu. To je pokazatelj da i građani prepoznaju osnovne probleme koje oni imaju u svom radu, ali i da je potrebno postaviti zdrave temelje daljeg ocjenjivanja kako bi se mogle unaprijediti kompetencije tužilaca u Crnoj Gori i povećalo povjerenje u ovu izuzetno bitnu instituciju pravosuđa – dodala je Popovićeva.