Čelnici crnogorskih tužilaštava koji su nadležni za pokretanje postupaka protiv tužilaca zbog donošenja sumnjivih odluka, zloupotrebljavaju Ustav Crne Gore i odredbe koje propisuju funkcionalni imunitet. Sagovornici „Dana” tvrde da funcionalni imunitet ne može, čak i ne smije da štiti tužioce za proizvoljno donošenje odluka i postupanje mimo zakonskih normi. Godinama unazad rad pravosudnih organa obilježile su odluke tužilaštava koje su građane koštale više miliona.
Loše optužnice, pritvaranje, zapljena skupocjene imovine u predmetima koji se završavaju oslobađajućim presudama naplaćene su samo građanima, a tužioci koji su potpisivali te odluke nikada nijesu odgovarali, već su se krili iza propisa Ustava o „funkcionalnom imunitetu”. Samo za predmete Kalić i Šarić iz državnog budžeta odliće se stotine miliona eura. Ovi procesi pravosnažno su okončani oslobađajućim presudama. Pravnici su često komenatrisali da su optužnice od samog početka bile osuđene na neuspjeh jer su bile nevaljane. Ista sudbina je sa brojnim istragama i optužnicama protiv državnih funkcionera. Ipak, nijedan tužilac zbog ovakvih odluka nije odgovarao zbog funkcionalnig imuniteta, pa čak ni oni koji su odbacivali krivične prijave za teška djela, za koja se kasnije ispostavilo da su osnovani. Advokati Veselin Radulović i Ratko Pantović upozoravaju da ovi propisi Ustava nikako ne znače da su tužioci zaštićeni za svaku odluku koju donesu.
Sporna odredba Ustava glasi: „Funkcionalni imunitet: Rukovodilac državnog tužilaštva i državni tužilac uživaju funkcionalni imunitet i ne mogu biti pozvani na odgovornost za mišljenje dato ili odluku donijetu u vršenju svoje funkcije, osim ako se radi o krivičnom djelu”.
– Tužioci zloupotrebljavaju ove propise Ustava jer ih one ne štite odgovornosti za samovoljno i proizvoljno donošenje odluka. Bez obzira da li Ustav propisuje imunitet ili ne, to svakako ne daje za pravo tužiocima da se ponašaju ovako kako se kod nas ponašaju. Ustav ne može štititi nikoga, pa ni tužioce za odluke koje predstavljaju samovolju – kazao je advokat Radulović.
Dokaz nekažnjenog neprofesionalnog postupanja tužioca ogleda se i u predmetu protiv bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše.
– Podsjetimo, krivična prijava protiv bivšeg gradonačelnika Podgorice za slučaj „Carine” prvo je odbačena, a sada je za taj predmet podignuta optužnica. Tužilac koji je donio odluku o odbačaju krivične prijave ne samo da nije odgovarao, već je i unaprijeđen – naglasio je Radulović.
Njegov kolega Ratko Pantović tvrdi da funkcionalni imunitet ne smije biti zaštita za svaki postupak tužilaca, ali da od samih tužilaca zavisi i kako će oni tumačiti ovu normu.
– U redove tužilaca biraju se ljudi sa visokim moralnim i stručnim kvalitetima. Upravo zato se i smatra da će raditi u skladu za zakonom, moralom, kodeksom i zakletvom. Ukoliko se ogriješe o zakon ili preuzetom zakletvom Skupština može ukinuti imunitet tužioca. Na taj način tužilac može biti izložen krivičnom gonjenju – kazao je Pantović.
Ocijenio je da se upravo iz ovog razloga u laičkoj, ali i stručnoj javnosti s pravom postavlja pitanje da li imunitet tužilaca, ali i drugih lica, služi kao kišobran koji ih štiti praktično za sve.
– Svaki čovjek, tužilac ili bilo koji građanin odgovoran je prvo pred svojom savješću, pred zakonom, pa na kraju i pred Bogom. Zavisno od ličnosti i svijesti formira se njegova odgovornost. Za visokomoralne ljude, pa i tužioce nepotreban je imunitet jer će oni svoj život i rad sami urediti „kao ljudi”. Za onog koji nema skrupula niti pravih ljudskih osobina sama funkcija tužioca ne znači ništa te mu imunitet i te kako treba kao zaštita – pojasnio je Pantović.
Radulović je naglasio da se najviše sumnjivih odluka donosi u predmetima protiv kriminalaca, osoba sa sumnjivim vezama, ali i protiv javnih funkcionera te da bi baš zato trebale da budu predmet preispitivanja.
– Loše optužnice, nesavjestan rad, zloupotreba službenog položaja svakako da ne mogu biti nekažnjivi, naročito po Ustavu – dodao je Radulović.
M.V.P.


Od 120 prijavljenih kažnjen jedan tužilac

Tužilački savjet je za godinu i po dana razmatrao oko 120 pritužbi uloženih na rad tužilaca. Za to vrijeme, tačnije od početka prošle godine, kažnjen je samo jedan tužilac, i to novčanom kaznom zato što nije prijavio imovinu u skladu sa zakonskim propisima.
Prema podacima Tužilačkog savjeta, skoro sve razmatrane pritužbe odbačene su kao neosnovane. Tačnije, od 120 žalbi svega osam je za godinu i po ocijenjeno kao osnovano.
Najviše pritužbi podneseno je na rad Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici. U prvoj polovini ove godine, Tužilački savjet je razmatrao znatno manje pritužbi nego 2017. godine. Tokom 2018. godine, Tužilački savjet je razmatrao ukupno 11 pritužbi na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava i utvrdio da je deset neosnovanih i jedna osnovana.