Analiza povezanosti struktura organizovanog kriminala sa javnim funkcionerima bila je podvrgnuta žestokim kritikama predstavnika NVO sektora na sjednici Nacionalne komisije za sprovođenje strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Član komisije Vanja Ćalović kazala je da je informacija Uprave policije stala na dvije stranice i da nema elementarne elemente analize, ukazujući na činjenicu da je Prva banka u periodu kada se nalazila u vlasništvu Mila Đukanovića odbravala kredite Darku Šariću, što nigdje ne pominje. Ona je navela da postoji sumnja da su ti krediti vraćani pranjem novca.
–U Crnoj Gori postoji jedna vrlo prisutna priča o tome šta se dešava sa takozvanim klanovima koji se bave švercom cigareta. Podsjetiću vas da je i potpredsjednik Vlade Duško Marković rekao da tužilaštvo treba da saopšti da li je on na čelu mojkovačke kriminalne grupe. Podsjetiću vas da su neki policajci koji su govorili o švercu cigareta danas u drugim državama i da su tražili azil i zaštitu, umjesto da im njihove kolege iz policije pomognu i cijelu državu zaštite od korupcije i organizovanog kriminala. Podsjetiću vas i da je bivši policajac, i to bivši šef odsjeka za organizovani kriminal, ustvrdio da postoje veze između vrha vlasti i organizovanog kriminala. Mnogo puta se čulo i to da se Milan Roćen sumnjiči da je na čelu drugog klana organizovanog kriminala – istakla je Ćalovićeva.
U analizi Uprave policije je navedeno da podaci prikupljeni kroz obavještajni rad i istrage nijesu ukazali na povezanost članova organizovanih kriminalnih grupa sa korupcijom usmjerenom ka javnim funkcionerima. Navodi se da su organizovane kriminalne grupe motivisane da koriste korupciju ili razmjenu drugih usluga kao dio sopstvene strategije radi olakšavanja sprovođenja svojih konkretnih kriminalnih aktivnosti ili prikupljanje informacija, što je, kako smatraju, uglavnom usmjereno na državne službenike na nižem nivou.
Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević, koji je predsjedavao sjednicom, kazao je da dokument Uprave policije može pobuditi jedan stepen interesovanja članova Komisije, uz molbu Ćalovićevoj da ne otvara „širi kontekst priče“. Ćalovićeva mu je odgovorila da je sigurno da mora biti od najvišeg interesovanja ukoliko je neko od javnih funkcionera, pa i on sam, povezan sa strukturama organizovanog kriminala.
Konjević joj je odgovorio da javna riječ obavezuje svakoga, te da je i za njega rekla da je možda povezan sa organizovanim kriminalom, navodeći da bi makar u njegovom slučaju takvo etiketiranje trebalo da bude potkrijepljeno bilo čim. On je zamolio Ćalovićevu da ne pominje ljude koji nijesu prisutni.
Ćalovićeva je potom zamolila Konjevića da na sjednicu Nacionalne komisije pozove „relevantne ljude”, počevši od Branislava Mićunovića, Caneta Subotića, Safeta Kalića, Milana Roćena, Duška Markovića, Mila Đukanovića i njegovog brata Aca, koji bi trebalo da prisustvuju sjednici na kojoj bi se raspravljalo o uticaju struktura organizovanog kriminala na javne funkcionere pozove
– Mislim da bi bilo dobro da imamo i Ranka Radulovića. To je jedan dobar primjer osobe koja je imala svoj privatni granični prelaz, koji mu nije mogao omogućiti neki obični državni službenik, već neki javni funkcioner – kazala je Ćalovićeva.
Komentarišući procjenu Uprave policije (UP) da u Crnoj Gori organizovani kriminal nema uticaj na javne funkcionere, već samo na niže državne službenike, Ćalovićeva je upitala da li neko vjeruje Slavku Stojanoviću da je Branislav Mićunović svoju imperiju izgradio podmićivanjem činovnica u lokalnom parlamentu ili da Naser Keljmendi o svojim poslovima razgovara sa šalterskim službenikom.
–Svuda u svijetu organizovani kriminal pokušava da dođe do višeg nivoa, da bi mogao da ostvari neke privilegije. Nijesu to ljudi koji pljačkaju prodavnice ili trafike, već se bave ozbiljnim kriminalnim djelima. Ne možete obezbijediti da vam prođe tovar od nekoliko tona kokaina ukoliko nemate saradnju sa nekim ko se nalazi na malo višem nivou. Da li direktor policije misli da mu neko vjeruje da je Branislav Mićunović napravio svoju imperiju zahvaljujući podmićivanju nekih tamo činovnica u Skupštini opštine Budva? To je apsurdno i neozbiljno i mislim da Uprava policije time na neki način vrijeđa Nacionalnu komisiju, a možda i nesvjesno ponižava sebe. Ako je organizovani kriminal zaista vezan za činovnički nivo, onda bi Uprava policije trebalo da bude sposobna da se vrlo lako izbori s njim. Može li neko zamisliti Nasera Keljmendija kako razgovara sa nekim šalterskim službenikom o tome kako da sprovodi svoj biznis u Crnoj Gori – upitala je Ćalovićeva.
Član komisije Zlatko Vujović je kazao da je analiza UP razočaravajuće loša.
–O analizi ne moramo raspravljati jer u njoj nema ničega. Ona je jedna prazna floskula, odrađena čisto formalno, da se napravi jedan štrik i bolje da je nijeste ni napravili. Ovakva analiza ničemu ne služi – naglasio je Vujović.
A.T.
Zanemarene mjere
Zlatko Vujović je rekao da veliki broj mjera, čak 177, nije uključen u akcioni plan za poglavlja 23 i 24. On je ukazao da nije realizovan znatan broj mjera iz akcionog plana koje se odnose na oblasti zdravlja i obrazovanja.
–U oblasti obrazovanja ključne mjere nijesu tretirane na pravi način, poput izrade softvera za otkrivanje plagijata. Vjerujem da je Vlada trebalo da pokaže veću odgovornost kad je u pitanju realizacija te mjere, iz prostog razloga što je jedan od ministara optužen za plagiranje – kazao je Vujović.
Vuk Maraš iz MANS-a ukazao je i na mjeru 55, koja se tiče aktivnosti na smanjenju sive ekonomije na tržištu. On je istakao da hiljade građana potpuno nezakonito rade u privatnim kompanijama, u nekoj vrsti radnog odnosa, gdje se brutalno krše njihova prava.
Mjere nisu ispunjene
Članovi komisije juče su usvojili informaciju o stepenu realizacije mjera iz akcionih planova za sprovođenje strategije, i to sa četiri glasa za, dva protiv i jednim uzdržanim.
Komentarišući izvještaj o ispunjenim mjerama iz akcionog plana za poglavlja 23 i 24, poslanik Aleksandar Damjanović kazao je da mu se čini da postoji tendencija da se stvari koje nijesu realizovane pokušavaju pokriti onim što je urađeno. On je kazao da još uvijek ne postoje uslovi za sprovođenje fer i demokratskih izbora, da je nedopustivo da nijedan državni organ ne zna broj državnih službenika i namještenika i da se i dalje zloupotrebljava institut ugovora o djelu.
Ana Selić iz CEMI-ja ukazala je na sektor zdravlja, gdje je realizovana mjera inspekcija kojom se provjerava duplo zapošljavanje doktora.
–Navodi se da je izvršena 401 inspekcija i da ni u jednoj nije pronađeno da je doktor zaposlen paralelno u javnoj ustanovi i privatnoj praksi van mreže zdravstvenih institucija. Van mreže su sve privatne prakse, sem Meljina. I ako mi kažete da niko od vas ne može da nabroji deset doktora koji rade u javnoj ustanovi i privatnoj praksi, morala bih smatrati da to nije istina – rekla je Selićeva.