Rad tužilaštva karakteriše hronični izostanak mjerljivih rezultata, a ne sprovode se nikakve mjere za utvrđivanje odgovornosti tužilaca, što ograničava unapređivanje efikasnosti i efektivnosti tog državnog organa, ocijenjeno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). Saradnica na programima u CGO Tamara Milaš kazala je da je ta nevladina organizacija kroz dva zahtjeva za slobodan pristup informacijama došla do podataka koji ukazuju na ozbiljne probleme tužilaštva u uspostavljanju potrebnih kapaciteta za borbu protiv svih vidova kriminaliteta. Ona je predočila pitanja koja je CGO poslao Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Vrhovnom državnom tužilaštvu.
–Pitanja su: Koliki je ukupan broj formiranih predmeta u Vrhovnom državnom tužilaštvu, odnosno Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorci, u periodu od 1. januara do 30. aprila ove godine? Koliki je ukupan broj izviđajnih radnji pokrenut od VDT, odnosno ODT Podgorica, u istom periodu, kao i kakav je njihov status, odnosno da li su završene ili su u toku? Koliki je ukupan broj optužnih predloga od VDT, odnosno ODT Podgorica, u istom periodu – navela je Milaš.
Prema njenim riječima, Vrhovno državno tužilaštvo je odbilo taj zahtjev CGO, uz obrazloženje da ne posjeduje dokument koji sadrži tražene informacije, pa bi pristup informaciji zahtijevao sačinjavanje nove informacije.
–Smatramo da je nedostatak ovih evidencija u VDT-u krajnje zabrinjavajući jer to ograničava analizu učinka tužilaštva i, sledstveno tome, uvođenja bilo kakvih mjera intervencije u pravcu poboljšanja stanja –istakla je Milaš.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odgovorilo je da je u prva četiri mjeseca ove godine formiralo 1.394 predmeta, pri čemu su u istom periodu napravljena 174 optužna akta, odnosno svega 12,48 odsto.
–Kada se analiziraju sami optužni akti, dolazimo do podatka da je tu 146 optužnih predloga koji tek treba da se potvrde ili odbiju u smislu prihvatljivosti za sud, što je 10,46 odsto od ukupnog broja predmeta, a samo je 28 optužnica koje su u proceduri pred crnogorskim sudovima, odnosno 2,01 odsto – saopštila je Milaš.
Kako je dodala, na osnovu tog mršavog učinka moglo bi se zaključiti da tužioci gube svoju primarnu ulogu da pred sudovima procesuiraju različite oblike kriminaliteta i pretvaraju se u „izviđače”.
–Takođe, činjenica da VDT nema ovakve podatke ukazuje na neujednačenu praksu vođenja evidencija unutar samog tužilaštva, što je ozbiljan problem u smislu sistematizacije podataka i analize njegovog rada – ukazala je Milaš i dodala da je neophodno uspostaviti sistem odgovornosti u tužilaštvu, od kojeg mnogo toga zavisi i u procesu pregovora sa EU.
On je zaključila da su tužilaštvu potrebni sistemski rezovi koji će doprinijeti uspostavljanju potrebne odgovornosti u tužilačkoj organizaciji, od disciplinske do krivičnopravne, a posledično i unapređivanju učinaka tog organa.D.Ž.