Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Iz Brisela stiglo 17 zahtjeva zbog sumnjivih firmi u Baru * Iz Brisela stiglo 17 zahtjeva zbog sumnjivih firmi u Baru * Vlasnici Porto Montenegra u minusu 76,4 miliona eura * „Škaljarac” izručen nakon pet godina bjekstva * U bezbjednosnom sektoru situacija alarmantna * Građevinski kamen mogu da koriste bez plaćanja koncesije * Milutin Đurović načelnik Generalštaba
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 17-04-2021

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade:
Ne mjerkam premijersku poziciju, tih ambicija nemam.

Vic Dana :)

Razgovaraju dvije žabe po povratku sa sistematskog...
- Bolujem od raka, reče prva.
- A ja od prošle zime, dodade druga.


- Koliko flamingosi imaju zuba?
- JEDAN LIJEVO, DESNO DVA.


Otišo gavran u kafanu i pio cijelu noć. Zaspao u kafani i budi se ujutro mamuran. Izađe iz kafane i protegne jedno krilo, pa drugo krilo i kaže:
- Bogami ću pješke kući.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2021-04-15 FILMSKO PREISPITIVANJE: KINEMATOGRAFIJA LATINSKE AMERIKE 9
Reditelj Serhio Bravo Nedostatak novca nije kočnica za uspjeh Kad je socijalistička koalicija Narodno jedinstvo Salvadora Aljendea Gosensa nakon izbora 1970. formirala vladu, došlo je do eksplozije filmskog izraza u Čileu
Dan - novi portal
-Piše:

DR RADOSLAV T. STANIŠIĆ


Sanhinesov snimatelj Antonio Egino ostao je u Boliviji s preostalim članovima grupe i tokom sedamdesetih režirao dva uspješna igrana filma – „Malo mjesto” (1974) i „Chuquiago” (1977). „Chuguiago”, koji je zapravo četvorodjelna analiza društvene strukture La Paza, postao je najveći bioskopski hit u istoriji Bolivije. S narednom promjenom vlasti 1979, Sanhines se vratio u zemlju i snimio „Las banderas del amanecer” (1983), dugometražni film o istoriji nacije od 1979. do 1983. Egino je 1984, u koprodukciji s Kubom, režirao „Amargo mar”, izmišljenu pripovijest o čileanskoj invaziji na Boliviju 1879. Od tada je, međutim, u zemlji snimljeno malo filmova jer je zbog ekspanzije televizije između 1985. i 1987. broj posjetilaca bioskopa smanjen za 60 odsto. Uprkos tome, Bolivija ima i aktivan institut za film – Instituto cinematografico Boliviano (ICB, osnovan 1953) – i neophodnu tehničku opremu za nastavak proizvodnje čim se budu stekli ekonomski uslovi. U Peruu, gdje su se uglavnom snimale filmske novosti (actualidades), koje je finansirala vlada, i etnografski igrani filmovi takozvane škole iz Kuska. „Kukuli”, 1960, i „Jarawi”, 1965, u režiji Eulohija Nišijame, Luisa Figeroe i Sesara Viljanueve, bioskopsko filmsko stvaralaštvo bilo je vrlo oskudno sve do pojave radova Armanda Roblesa Godoja, a naročito filma „La muralla verde” (1970), koji je ovjenčan priznanjima i kod kuće i u inostranstvu. Da bi podstakla nacionalnu filmsku produkciju, vlada je 1972. usvojila poseban zakon. Sedamdesetih i osamdesetih osnovane su nezavisne kompanije koje su snimale i dokumentarne i komercijalne filmove. U kategoriji komercijalnog filma naročitu popularnost uživala su djela Fransiska Hosea Lombardija (r. 1947), čija su ostvarenja privukla svjetsku pažnju. Čuvene su i neorealistička priča o prvom organizatoru radnika u Peruu „Lafamilia Orozco” (1982) Horhea Rejesa (r. 1938) i trilogija o političkim događajima iz prošlosti zemlje – „Melgar, el poeta insurgenta insurgente” (1982), „Tupac Amaru” (1983), o pobuni Inka protiv španske vlasti krajem XVIII vijeka, i „El socio de Dios” (1986), u peruansko-kubanskoj koprodukciji i u režiji Federika Garsije Urtada. U koprodukciji, s Kubom, zapadnonjemačkim ZDF-om i engleskim Channel Four, snimljen je „Malabrigo” (1986) Alberta Duranta (r. 1951), priča sa specifičnom atmosferom o korupciji u jednoj maloj ribarskoj luci. Budućnost skromne peruanske industrije, kao uostalom i budućnost demokratske vlade predsjednika Alana Garsije, čije se političko opredjeljenje nalazi negdje između centra i ljevice, dovedena je u pitanje krajem osamdesetih, kad se razbuktao građanski rat, u kojem su se sukobile vojska i maoistička gerila pokreta Sendero luminoso (Svijetli put), i zaprijetio da raspoluti zemlju. Kad je 1990. za predjsednika izabran Alberto Fudžimori, inflacija je dostigla zapanjujućih milion odsto. Fudžimori je do 1993. tu cifru uspio da smanji na 35 odsto i da djelimično zauzda dejstva Sendera po cijenu zavođenja diktature. Njegova vlada ukinula je sve državne subvencije za filmsku industriju, ali su pojedinci nastavili da nižu uspjehe u radu. Među njima su najistaknutiji Fransisko Lombardi, koji je za „Pali s neba” (1990) dobio Nagradu za najbolji film Međunarodnog filmskog festivala u Montrealu, i Federiko Garsija Urtado, čije djelo „La lengua de los zorros” (1992), posredstvom bogatog tkiva andske mitologije, u prvi plan stavlja gerilski rat i razjašnjava povode za njegovo izbijanje.

Od ranih godina pa sve do 1960, čileanska filmska industrija proizvela je manje od 160 filmova, od toga polovinu prije pojave zvuka. Vlada je, međutim, četrdesetih pravila eksperimente s nacionalnom produkcionom kućom (Chile Films), a pedesetih i šezdesetih podržala razvoj univerzitetskih programa studija filmske proizvodnje i kritike. Tako je 1955. osnovan Institut za film Katoličkog univerziteta, a 1957. i Eksperimentalni filmski centar pri Univerzitetu Čilea. Zemlja je, takođe, razvila značajnu tradiciju proizvodnje političkih dokumentaraca, naročito u radovima Serhija Brava – „Mimbre” (1957) i „Trilla” (1958). Kad je socijalistička koalicija Narodno jedinstvo Salvadora Aljendea Gosensa nakon izbora 1970. formirala vladu, došlo je do eksplozije filmskog izraza u zemlji.


(Nastaviće se)


Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"