Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Zakoni opet usvojeni, na potezu krnji Ustavni sud * Zakoni opet usvojeni, na potezu krnji Ustavni sud * Izviđaju Hrapovića zbog duga i vakcina * Protestuju jer iz Vlade ne odgovaraju * Ministri na sve strane traže vakcinu, Radulović pomoć EU * Ne ispituju tvrdnje o paravojnim formacijama * Budžetu prijeti šteta od 60 miliona dolara
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 21-01-2021

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
​Vukas Radonjić:
Pratimo medije i javne nastupe funkcionera i po službenoj dužnosti reagujemo kada ocijenimo da su u izvještavanjima i nastupima iznijeti ne samo osnovi sumnje, već i indicije da je učinjeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.

Vic Dana :)

U zoološkom vrtu uginuo je slon, pored njega čuvar se rasplakao.
Direktor vrta mu prilazi pa ga tješi: „De, de, nemoj tako, i slonovi na žalost umiru…Tješite se da je ipak, dugo živio, nemojte plakati za njim. Zar ste ga toliko voljeli?”
Čuvar: „Ama, ne plačem ja što je on uginuo, nego što moram da iskopam toliku raku.”


​Kaže žena: Ja sam od svog muža napravila milionera.
Upitaše ženu: A šta je bio prije nego ste se vjenčali?
Ona odgovori: Milijarder!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2021-01-16 KOMUNISTIČKO OSVAJANJE VLASTI NA BALKANU 1944–1947 3
DR OLIVERA DRAGIŠIĆ Podjela na dva tabora Feljton smo priredili prema doktorskoj disertaciji dr Olivere Dragišić, naučne saradnice Instituta za noviju istoriju Srbije iz Beograda
Dan - novi portal
-Priredio: MILADIN VELjKOVIĆ

Evropski politički poredak koji je nastao poslije Drugog svjetskog rata razvio se iz savezničke pobjede nad snagama fašizma i nacizma. Visoka cijena koju su Evropljani u ratu platili je, po njegovom okončanju, morala biti osmišljena. Sovjetski Savez je na kraju rata imao više od 20.000.000 mrtvih, Poljska i Njemačka oko 6.000.000 (ako se navedenom broju poginulih Njemaca doda i oko 1.500.000 poginulih Folksdojčera i više od 250.000 Austrijanaca, onda gubici Rajha dosežu približno 8.000.000 mrtvih), Jugoslavija je imala više od 1.700.000 žrtava (čak i da je ovaj broj pretjeran, da je duplo manji, Jugoslavija bi sa trećeg došla na četvrto mjesto po broju stradalih u Evropi), Japan oko 1.600.000, Čehoslovačka oko 800.000, Velika Britanija više od 650.000, Mađarska i Rumunija po više od 600.000, Italija više od 500.000, SAD do 400.000, a u Kini je vjerovatno bilo oko 13.500.000 žrtava rata. Navedenim brojevima treba dodati i oko 20.000.000 civilnih žrtava. Jedan od načina da smrt miliona ljudi dobije istorijski smisao je bio da se iz ratnih ruševina podignu politički sistemi koji bi na duže staze garantovali mir.

Iz savezničkih nastojanja da se u poslijeratnom svijetu uspostavi novi poredak, umjesto mira, izrodio se Hladni rat, koji je Evropu podijelio na dva tabora: socijalistički (u početku „narodna demokratija”, kasnije „istočni tip demokratije”) i liberalno-kapitalistički (zapadni tip demokratije). Svijet je četrdeset godina poslije Drugog svjetskog rata pulsirao u napetoj atmosferi „osiguranog uzajamnog uništenja” (MAD situation) koju prve poslijeratne generacije, paradoksalno, uglavnom pamte kao epohu mira, sreće i prosperiteta. Uprkos tome, bilans žrtava Hladnog rata na Zemlji je bio višemilionski.

Balkan je tokom Hladnog rata bio podijeljen na socijalističke zemalje koje su pripadale „Istočnom bloku”, Grčku koja je pripadala „Zapadnom bloku” i Jugoslaviju koja je prelazila iz jednog u drugi tabor. Za razliku od stanovnika prestonica udaljenih centara moći, iz kojih se Hladni rat vodio i čije stanovništvo ratne strahote nije neposredno osjećalo, Balkanci, koji su živjeli na periferiji zaraćenih svjetova, početak Hladnog rata su plaćali „u glavama”. Strukture vlasti koje su na Balkanu bile uspostavljene poslije rata predstavljaju izvor za razumijevanje balkanske istorije i nacionalnih drama balkanskih naroda. Sa druge strane, socijalističke strukture vlasti koje su se na Balkanu poput klina zabile između Grčke i Italije, izvodeći time Sovjetski Savez na Mediteran, mogu biti izvor za razumijevanje kompleksnog uzroka izbijanja Hladnog rata u Evropi, a možda i šire.

Geografska blizina SSSR zemljama Balkana nije predstavljala faktor uspostavljanja socijalističkih struktura vlasti u njima jer je socijalizam, kao državni sistem, bio uspostavljen u relativno udaljenoj Albaniji, dok u bližim zemljama poput Grčke i Austrije socijalistički eksperiment nije uspio. Ni prisustvo Crvene armije nije jedini faktor kojim bi se proces izgradnje vlasti na Balkanu poslije rata mogao objasniti jer RKKA (Crvena armija radnika i seljaka) kroz Albaniju nikada nije prošla, dok jeste kroz Austriju. Ni veličina komunističkih partija u evropskim zemljama nije bila presudan faktor za uspostavljanje socijalističkih sistema u njima. Primjera radi, 1939. godine španska partija je imala 300.000 članova, francuska 270.000, čehoslovačka 60.000, švedska 19.000, britanska 18.000, holandska 10.000, belgijska 7.000 članova. Grčka partija je krajem 1944. godine imala oko 200.000 članova, a italijanska je 1945. godine imala 1.770.000 članova. Pa, ipak, nevjerovatnim se može činiti podatak da je oko 800 partijaca, koliko je u avgustu 1944. godine imala rumunska komunistička partija, uspjelo da osvoji i održi vlast u toj zemlji. Slično je bilo i u Albaniji u kojoj je komunistička partija takođe spadala u red najmanjih.

Politički dogovor između zapadnih saveznika i SSSR je bio conditio sine qua non uspostavljanja socijalističkih sistema u posmatranim zemljama, kao i njihovog neuspostvljanja na Zapadu.


(Nastaviće se)


Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"