-Priredio: MILADIN VELjKOVIĆ
Posebno važan indikator nove klime u odnosima Beograda i Sofije predstavljali su pregovori o federaciji Jugoslavije i Bugarske, koji su se intenzivno odvijali krajem 1944. i početkom 1945. godine.
Ovi ambiciozni planovi o integrisanju dvije države i kreiranju mamutskog južnoslovenskog entiteta od Crnog mora do Trsta raspali su se u sudaru sa nepovoljnim međunarodnim kontekstom, ali su pregovori o ujedinjenju dvije države pokazali i velike razlike u stavovima Beograda i Sofije o strukturi planirane južnoslovenske federacije. Dok je Beograd pledirao za obrazovanje takvog tipa zajednice u kojoj bi Bugarska činila tek jednu od jugoslovenskih federalnih jedinica, dotle je Sofija insistirala na dualnoj federaciji Jugoslavije i Bugarske na paritetnoj osnovi. Ova bugarska vizija južnoslovenskog ujedinjenja nije se uklapala u ambiciozne planove novog jugoslovenskog režima, koji je nastojao da u najvećoj mogućoj mjeri kapitalizuje svoju moć u regionu na samom kraju Drugog svjetskog rata. Ove ambicije u pravcu zapada (Trst i Koruška) nijesu bile realizovane. Osim toga, Jugoslavija demonstrira svoje liderske ambicije u regionu tokom prvih poslijeratnih godina i politikom prema Albaniji i Grčkoj.
Svjesna svoje tadašnje snage, odnosno činjenice da je njena armada na kraju Drugog svjetskog rata brojala oko 800 hiljada boraca, ali i suočena sa slabošću njenih susjeda, Jugoslavija je tokom prvih poslijeratnih godina nastojala da iskoristi novonastale prednosti i znatno ojača svoje pozicije na Balkanu. Otuda je i zamisao o jugoslovensko-bugarskoj federaciji Broz nastojao da prilagodi svojim imperijalnim idejama na Balkanu. Tako Jugoslavija nije bila spremna da prihvati dualni model federacije za koji je pledirala Sofija.
Sporenja Beograda i Sofije oko strukture buduće federacije od „Trsta do Crnog mora“ nijesu, međutim, dovela do kraha ovog projekta. Do propasti ove ambiciozne ideje došlo je odlukom velikih sila. I sam impuls pregovorima o federaciji došao je sa strane. Edvard Kardelj je u svojoj knjizi „Borba za priznanje i nezavisnost nove Jugoslavije 1944–1957” istakao da je plan o integrisanju Jugoslavije i Bugarske iznio Staljin u razgovoru sa Titom septembra 1944. godine. Samo nekoliko mjeseci kasnije spoljni faktori blokirali su dalje pregovore. London i Vašington su, naime, demonstrirali jasno protivljenje ideji jugoslovensko-bugarske federacije. U mogućoj jugoslovensko-bugarskoj federaciji Britanci su, naime, vidjeli prijetnju svojim pozicijama na Balkanskom poluostrvu, odnosno u Grčkoj.
Nespremni na konfrontaciju sa zapadnim saveznicima Sovjeti su odustali od projekta federacije, što su, razumije se, morali da prihvate i njihovi balkanski sateliti – Beograd i Sofija. Tako su početkom 1945. godine međunarodne konstelacije onemogućile integrisanje Jugoslavije i Bugarske. No, i da nije bilo međunarodne opstrukcije, ideja o federaciji Jugoslavije i Bugarske u tom trenutku ne bi mogla da se realizuje usled već pomenutih razlika u gledanjima Beograda i Sofije na strukturu eventualne federacije. To će direktno podvući Moša Pijade, koji je bio važan učesnik pregovora o jugoslovensko-bugarskoj federaciji, u pismu Josipu Brozu Titu 17. februara 1945. godine. Pijade je obavijestio Tita da se vlada Velike Britanije otvoreno suprotstavila planovima o integraciji Jugoslavije i Bugarske, ali je naglasio da bi i bez, kako je naveo, „međunarodnih smetnji“, realizacija plana o jugoslovensko-bugarskoj federaciji bila nemoguća, s obzirom na razlike u konceptima samog karaktera federacije (dualizam, ili Bugarska kao sedma jugoslovenska republika) u Beogradu i Sofiji. Pijade je, međutim, ipak smatrao mogućim da se u tom trenutku sa Bugarskom zaključi ugovor o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći.
Britanski pritisak na Sovjete je, međutim, onemogućio i sklapanje ugovora koji je Pijade u pismu Brozu pomenuo. Tako su Beograd i Sofija bili prinuđeni da potpisivanje ovog bilateralnog sporazuma odlože do 1947. godine, kada su Tito i Dimitrov potpisali Ugovor o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći.
(Nastaviće se)
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.