Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Za glavnog arhitektu postavio osuđenog za zloupotrebe * EU mora da zaustavi korumpirane političare * Izbornu kampanju prate u v.d. stanju * Šef turskog podzemlja ljetuje u Budvi * Jaje kao mikrokosmos cijelog svemira * „Brani” dodirivanje lica * U SAD četvrti dan zaredom više od 1.000 preminulih
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 26-07-2020

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Kenan Hrapović, ministar zdravlja:
ID: 188634 Description: Rijec Created By: rajka.raicevic Active user name: Status: Tehnicki PRESS Status: T Author: Rajka Raičević Main Headline: Riječ "Dana" Lines of Text: - Zdravstvene institucije koje prate epidemiološku situaciju smatraju da izbori u Crnoj Gori uz poštovanje mjera mogu biti bezbjedno održani.

Vic Dana :)

Ulazi otac u sobu i vidi sina kako sjedi sav šćućuren.
- Šta ti je?
- Hladno mi je, smrzavam se.
- Trči brže u ćošak, tamo je 90 stepeni!!!!


– Stoji žena ispred ogledala i gleda se, gleda, gleda.... Onda se okrene mužu: Za bolje i nisi!


Veliki ekran, hladno pivo, grickalice, supruga. Izbacite uljeza.


U mojim godinama više MI NE smeta ako MI misli nekuda odlutaju,
Jedino se bojim DA se NE vrate.


Sjedi muž u krevetu i gleda porno fotografije, misleći da mu žena spava. Odjednom, žena se javi: Ček‘, ček‘, vrati tu prethodnu. Ne, još jednu... Još jednu... E, takve zavjese hoću da mi kupiš za kuhinju.
Srednje godine su životno razdoblje kad kupite providnu spavaćicu.
A onda vam padne na pamet DA više NE poznajete nikoga ko bi kroz nju nešto vidio.


Ako ti se ustajanje iz kreveta čini kao dizanje tegova, znači DA si došao u zrelo doba.


Sagneš se DA zavežeš cipelu, a onda se upitaš - šta bih još mogao DA uradim kad sam se već sagnuo?







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2020-07-22 GORAN KIKOVIĆ: (NE)ZABORAVLJENI BOJEVI I BITKE VASOJEVIĆA ZA SLOBODU SRPSTVA I CRNE GORE (OD 1690. DO 1941) 6 Knjigom osvježio, uvećao i obogatio naše pamćenje
Dan - novi portal
-Priredila: S. ĆETKOVIĆ


Deveta knjiga istoričara Gorana Kikovića „(Ne)zaboravljeni bojevi i bitke Vasojevića za slobodu srpstva i Crne Gore (od 1690. do 1941)“ u izdanju Srpsko istorijsko-kulturnog društva Nikola Vasojević Berane, Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912–1918, njihovih potomaka i poštovalaca Berane, Udruženja Srpskih književnika u otadžbini i rasejanju – Andrijevica, nedavno je izašla iz štampe. Recenzenti knjige: akademik prof. dr Jovan Babović, docent dr Dejan Antić, istoričar, Branislav Otašević, književnik i publicista, Zoran Vulević, publicista i prevodilac, i David Lalić, pjesnik i publicista, štampa: „Pegaz” Bijelo Polje, 2020. godine
„Goran Kiković nameće bolno sjećanje na paljevine kuća, pljačke, zatvore, logore, zbjegove, masovne najmonstruoznije pokolje žena, djece i nemoćnih, te da je ovdje „zlo carovalo oduvijek”, i da je „smrt stizala jedna drugu, pa se nije mogla ožaliti”; nije se mogao zamisliti „život bez zla i smrt bez muke”, u kojoj se srpski junaci okićeni vijencem besmrtne srpske slave, „nijesu se imali kad oženiti”, poručujući majkama: „Smrtno smo zaljubljeni, naša je ljubav Srbija!”, piše u recenziji publicista i pjesnik David Lalić.
„Nošen urođenim, pobunjeničkim refleksom, Goran Kiković ustaje protiv verbalnog psiho-političkog i fizičkog nasilja i masovne, sulude antisrpske histerije, velike pljačke nacionalne ekonomije, izopačenih cinično sadističkih umova u vrhu vlasti, ekstremnog nasilja i represije, nagomilanog nacionalističkog eksploziva, poručujući da je to slika svojevrsne ideološke i fizičke okupacije Vasojevića, za koju smo, kao i Kiković i srpski junački korpus, sigurni da će „proći kao i svaka dosad na ovom prostoru, iako sada vlada jedan od najgorih režima ikada u Crnoj Gori, u kojem dominira zločin i laž kao nastavak ropskog mentaliteta, iz naleta nekoliko teških i tamnih vjekova tuđinske vladavine na ovim prostorima.
Montenegrini, kao najnoviji produkt rasrbljavanja, na kome se i spolja i iznutra, bez prestanka, radi nekoliko stoljeća, a pravilo je da su najmlađi prebjezi, ujedno i najveći mrzitelji onog od kog su odbjegli, iako je nepobitno da je upravo u Crnoj Gori Svetosavski kult uzdizan na najviši nivo i izjednačavan sa Hristom. Uprkos tome, Sveti Sava je danas najprogonjeniji od vlasti i njenih ližisahana u Montenegru, koji je samo u smislu državnih granica i ni u čemu više isto što i Crna Gora. I ovdje u Vasojevićima, koji su „stožer Raškoj zemlji”, kako je pjevao „car junaka”, kralj Nikola, ima ih i te kako, koji bi da se Svetosavlje progna sa „svetih obala Lima”, i zatru svi tragovi i putevi kojima je iz „proklete Dukljanovine” prelazio u „blagoslovenu Rasciju”.
Kiković, „ređajući” najslavnije stranice srpske istorije, ukazuje na današnji pokoran odnos prema vlastima, kao u tursko doba, kao i na lov na srpske glave i skrnavljenje Srpske pravoslavne crkve, koja je nadživjela petovjekovno tursko i švapsko ropstvo, sačuvala neosporive tapije srpske zemlje i iznjihala Topolske vitezove.
Neizbježno se nameće, paralela nasilja aktuelne vladavine despotske oligarhije na vlasti i despotske vladavine kralja Nikole, gdje ništa nije ostalo od nekad moćnog gospodara koji je „savijao ljude kao šibljike”. Iza sebe je ostavio dirljivu uspomenu – kao izbjeglica u tuđoj zemlji skončao je držeći kamen crnogorski u šaci, koji je ponio sa sobom, bježeći pred Austrijancima 1916. godine.
Može li se istorija ponoviti?
S obzirom na to da smo mi najslavniju prošlost odložili u zaborav, zahvaljujući određenim istorijskim periodima zatiranja svega što je srpsko, u intelektualnom pejsažu izgubljenog sistema vrijednosti i prostoru nakazne kulture i laži, Goran Kiković je svojim epskim bdenjem nad poskitalim, raspetim, prognatim srpskim rodom osvježio naše pamćenje i „uvećao i obogatio” Srpsku, epsku porodicu dr Budimira Aleksića, dr Aleksandra Rakovića, dr Veljka Đurića-Mišine, dr Miloša Kovića, dr Aleksandra Životića, dr Jovana Babovića, dr Srđana Lalića, generala dr Luke Kastratovića (...), što danonoćno bdiju nad svojim srpskim narodom i mjesto im je među junacima „Mlade Bosne”!
Narodno pamćenje Vasojevića i epska pjesma, svjedoci su da je Nika Vešov Lalić, u boju na Grebenu posjekao devet turskih glava, što ga svrstava u red najvećih crnogorskih junaka. Ipak, ne nalazi se na rang-listi profesora Petra Božovića u knjizi „Svijetli graniti!”

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"