Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Funkcioneri za deceniju čašćeni 13,6 miliona eura * Nije dobro u ovom momentu uslovljavati koaliciju * Budvu ni po koju cijenu ne smijemo vratiti u ruke DPS-a * Pejović sakrio da mora da plati pola miliona poreza * Poslednji trenutak za ozbiljan dijalog * Braniće svoje hramove i grobove predaka * „Plavi” nastavili seriju
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 19-08-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Anka Vukićević, NEZAVISNI POSLANIK:
U radu Odbora za izbornu reformu treba učestvovati samo ako DPS

Vic Dana :)

Pita Perica majku:
- Je li ima Boga u kupatilu?
Majka mu odgovara:
- Nema.
- Pa, zašto tata onda uvijek govori: O Bože, još koliko ćes biti u kupatilu?
********
​- Kakva vrućina! 30 stepeni u hladu - tuži se Mujo.
- A ko te tjera u hlad!? - odgovori mu Haso.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2019-08-14 PEDESET GODINA OD OSVAJANJA MJESECA 10
VOJISLAV BUDO GLEDIĆ Dugo pripremani projekat „Apolo” U feljtonu je dat odlomak iz knjige publiciste Vojislava Buda Gledića, koja uskoro treba da se pojavi iz štampe
Dan - novi portal
Da bi Sjedinjene Države ostvarile brzi i efikasni prodor u svemir i, posebno, postigle što spektakularnije rezultate kako bi parirale dostignućima SSSR-a, NASA je odmah počela realizaciju nekoliko sukcesivnih projekata. Cilj je bio, kako je to predsjednik Kenedi zahtijevao, da se pošalje kosmička letilica sa ljudskom posadom na nama susjedno nebesko tijelo. Trebalo je, naravno, savladati ogroman broj veoma složenih i teških prepreka i zadataka, naći najbolja rješenja za mnoge teškoće, a to je zahtijevalo angažovanje ogromnog broja naučnika i stručnjaka iz raznih oblasti nauke i tehnike. Smatra se da su i Rusi u to vrijeme imali takođe, za cilj slanje kosmičkog modula sa ljudskom posadom na Mjesec, što je trebalo da predstavlja završnu fazu postepenog razvijanja i usavršavanja letilica Vostok, Voshod, Sojuz i drugih.
Amerika je ubrzo počela da pravi novu moćnu raketu Saturn V, koja je i omogućila da se šalju prve ljudske posade na nama najbliže nebesko tijelo. Ubrzano i svestrano razvijanje i usavršavanje tehničkih i tehnoloških aparata i naprava, kako u SSSR tako i u SAD, kao odraz velikog suparništva koje je imalo, pored ostalog, i propagandnu pozadinu, rezultiralo je zaista spektakularnim dostignućima na polju kosmonautike. Veličanstvena dostignuća i misije, koje su ostvarene počevši od šezdesetih godina 20. vijeka, predstavljaju jednu od najvećih naučno-tehničkih revolucija u istoriji čovječanstva.
Iznošenje pojedinosti vezanih za brzi, svestrani i spektakularni razvoj kosmonautike, koji je doveo do slanja prvih ljudskih posada na Mjesec (kao i do upućivanja raznih automatskih stanica do mnogih odredišta u Sunčevom sistemu, pa i van granica ove naše kosmičke naseobine), predstavljalo bi nezahvalan poduhvat pisanja, opterećenog velikim brojem konkretnih činjenica i dostignuća. Stoga ćemo se ovdje, u ovom našem popularnom i preglednom radu, osvrnuti samo na najvažnije momente koji zaslužuju da budu zabilježeni i da se o njima iznesu najnužniji podaci. Plan realizacije slanja ljudske posade na Mjesec je krenuo od pionirskih koraka, u kojima je čovjek dostizao svega nekoliko stotina kilometara u vasionu, i vršio samo letove na orbitama oko naše planete. Za takve letove je bilo dovoljno upotrebiti samo snažnu raketu (višestepeni sistem), koja će izbaciti odgovarajuću kapsulu u orbitu. Potom je kapsula slobodno kružila oko Zemlje, pokoravajući se zakonima inercije i Zemljine gravitacije (popularno kazano, izjednačavanjem centrifugalne i centripetalne sile). Kada se misija obavi, trebalo je odgovarajuću kapsulu spustiti na Zemlju, pri čemu se završni čin svodio na korišćenje padobrana i „ateriranje” na tačno utvrđeno mjesto.
Veliki istorijski poduhvat i program osvajanja Mjeseca je postepeno osmišljavan i realizovan, i to u više etapa, pri čemu je u svakom narednom koraku trebalo savladati neku novu teškoću, obaviti neki novi zadatak, i tako se postepeno približavati ostvarivanju zacrtanog cilja. Tokom nekoliko prvih godina, do 1969. godine, kada je konačno prvi čovjek stupio na Mjesec, bilo je direktno angažovano preko 30.000 ljudi, a u širem smislu, sa osobljem povezanim sa projektom na posredan način, tu je bilo obuhvaćeno preko 400.000 ljudi. Ovaj podatak najbolje govori koliki je to zapravo bio titanski poduhvat, a da se ne govori o desetinama milijardi dolara koje je trebalo obezbijediti, izdvojiti i utrošiti kako bi se dostigao zaista neobično veliki, grandiozni cilj osvajanja nama susjednog nebeskog tijela. Čitav projekat slanja čovjeka na Mjesec dobio je naziv Apolo, koji je predložio tadašnji direktor agencije NASA dr Ejb Silverstaj (po grčkom bogu svjetlosti Apolonu). Prva faza je dobila naziv Merkjuri (Merkur) i odvijala se od 1961. do 1963. godine. U tom vremenskom razdoblju je ukupno osam astronauta letjelo u kosmos i obavilo niz važnih misija.
PRIREDIO:
MILADIN VELjKOVIĆ
(NASTAVIĆE SE)


Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"