Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Knežević slobodno da objavi sadržinu razgovora * Privedeni zbog ubistva u Sarajevu * Šverc preko Bara koči put ka EU * Desetine hiljada građana slavilo na otvorenom * Disciplinovanje neposlušnih * Krivična prijava protiv Dragičevića * Kakistokratija
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 03-01-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
DUŠKO MARKOVIĆ, PREDSJEDNIK VLADE:
Uspjeli smo u našim razvojnim politikama, uprkos i još uvijek prisutnoj potrebi da branimo državu i identitet od onih koji i dalje priželjkuju njeno nestajanje.

Vic Dana :)

Mujo i Haso krenuli u posjetu jaranu Ibru u njegov novi stan u neboderu. Uđu oni u neboder, vide da je Ibro na 12. spratu pa će Haso:
- Mujo, bolan, de pozov' lift!
Mujo se zbunjeno okrene:
- A koji je broj?


- Haso bolan zašto piješ toliko??
- Pokušavam da utopim probleme ali prokleta đubrad znaju plivati!!!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2018-12-30 AKADEMIK MIHAILO VOJVODIĆ: KONZULARNA KONVENCIJA IZMEĐU SRBIJE I TURSKE 1879-1896. GODINE (2) Tursko odbijanje nacrta konvencije Feljton smo priredili prema Vojvodićevoj knjizi Izazovi srpske spoljne politike (1791-1918), koju je izdao Istorijski institut Beograd
Dan - novi portal
-PRIREDIO:MILADIN VELjKOVIĆ

U Staroj Srbiji i djelovima Makedonije ostalo je da živi dosta srpskog stanovništva, a u oslobođenim srpskim krajevima ostao je jedan broj Turaka i muslimana. Mnogi od njihovih problema nijesu se mogli rešavati samo uz pomoć poslanstava u Carigradu i Beogradu. Izvjesno je bilo da bi nekada u tome osnovnu ulogu odigrali njihovi konzulati koji bi bili otvoreni u onim djelovima zemlje odakle se moglo najlakše saobraćati sa tim stanovništvom i olakšavati mu u prvom redu savlađivanje svega onoga što bi mu smetalo u odnosima sa domaćim vlastima.
Prvi poslanik Srbije u Turskoj Filip Hristić stigao je u Carigrad krajem novembra 1878. godine. Razgovori o zaključivanju srpsko-turske konzularne konvencije otpočeli su 1879. godine kada je u Beograd stigao novonaimenovani turski poslanik Sermet-efendija. Turci su u maju te godine izrazili želju da otvore svoj konzulat u Nišu, odredili su i budućeg konzula, a sve to objašnjavali su potrebom da Porta bude neprekidno izvještavana o žalbama tamošnjih muslimana. Predsjednik srpske vlade i ministar spoljnih poslova Jovan Ristić je, međutim, odbacio takvu mogućnost izjavivši da neće prihvatiti turske konzule sve dok se prethodno ne zaključi konzularna konvencija i da će to biti conditio sine qua non. Odbio je i Portino objašnjenje da bi to bila samo privremena mjera, vjerujući, ukoliko bi se to prihvatilo, da bi tako i ostalo jer se Turcima više ne bi žurilo da sklope konzularnu konvenciju. To je u stvari za Ristića i bio povod da na Porti pokrene otpočinjanje pregovora za zaključenje te konvencije, pa je srpskom poslaniku u Carigradu odmah naložio da sačini odgovarajući projekat a na osnovu modela takvih konvencija koje su zaključile druge nezavisne države sa Turskom.
Jovan Ristić je već u junu 1879. godine imao pred sobom nacrt konzularne konvencije koju je sačinio srpski poslanik u Carigradu Filip Hristić. Njegova osnovna primjedba na ponuđeni tekst konvencije odnosila se na činjenicu da su sva prava koja su iz nje proisticala formulisana na osnovi kapitulacija. To je zapravo bio princip na kome su bili utemeljeni slični sporazumi velikih sila i Turske. Imajući u vidu činjenicu da bi srpsko-turska konzularna konvencija podrazumijevala priznavanje istovjetnih prava, Ristić je smatrao da bi Srbija time napustila jedno već stečeno pravo iz 1862. godine, prema kome su Turci koji žive u Srbiji potpadali pod srpsku jurisdikciju i prihvatila načelo protiv koga se ona uvijek borila. To bi značilo da bi se mnogi njeni podanici, Turci i muslimani, izvukli ispod srpske jurisdikcije, čime bi im se priznalo pravo koje do tada nijesu imali u Srbiji. Posebno se to činilo opasnim u ljetnjim mjesecima kada je na hiljade radnika iz Turske dolazilo u Srbiju pa bi i oni potpadali pod jurisdikciju turskih konzulata.
Po Ristićevoj naredbi poslanik Hristić je morao da napravi drugi projekat. Time se otvorila višemjesečna rasprava između njih dvojice o tome da li je bolji princip kapitulacija, kako je mislio poslanik, ili da konvencija samo omogući postavljanje konzula ne upuštajući se u njihova prava koja su već određena međunarodnim propisima za šta se zalagao Ristić. Kao druga varijanta koju je Ristić prihvatao pretpostavljala je konvenciju sa detaljno razrađenim odredbama u kojima bi prava konzula bila precizno određena tako da bi se izbjegle svake sumnje i različita tumačenja. U prepisci sa poslanikom Ristićem je ostavio i mogućnost prihvatanja kapitulacija ali samo pod uslovom da se te privilegije ne odnose na turske podanike u Srbiji. Napokon, preovladalo je opredjeljenje za ovu poslednju varijantu da je srpski poslanik, uz Ristićevu saglasnost, predao 13. oktobra 1879. godine turskom ministru inostranih poslova Safet-paši projekat konvencije u čijoj osnovi je bio predviđen princip priznavanja Srbiji kapitulacionih prava.
Prve reakcije visokih predstavnika Porte na ovaj korak srpske vlade bile su da konvencija nije nužna, a potom da će projekat proučiti. U decembru 1879. godine sa Porte je stigao negativan odgovor. U prvom redu se sa turske strane nije prihvatala klauzula koja je u suštini tražila kapitulaciona prava za Srbe u Turskoj. Iz izjava Portinih činovnika moglo se čuti da zahtjevi Srbije, izloženi u projektu, vrijeđaju položaj i dostojanstvo Turske u Evropi, i da bi se jedino mogao prihvatiti onaj tekst konvencije koji bi počivao na „apsolutnom“ reciprocitetu. Poslije toga, jedno duže vrijeme, ni sa jedne ni sa druge strane nije bilo inicijative da se otvore pregovori i pronađe odgovarajuća sadržina konvencije. Razlog zbog koga sa srpske strane nijesu preduzimani nikakvi koraci ležao je u tome što je bilo očigledno da se na osnovu takvih zahtjeva nije moglo doći do konzularne konvencije.
Početkom novembra 1880. godine u Srbiji se dogodila značajna politička promjena. Vladu je obrazovao Milan Piroćanac sa grupom mlađih ljudi konzervativnog opredjeljenja koji će biti osnivači Naprednjačke stranke. Nova vlada bila je bliska Dvoru i, prije svega, bila je raspoložena da ispuni svoje obaveze prema Austrougarskoj, isto tako i da reguliše svoje odnose i sa drugim državama, posebno u onim pitanjima od značaja za trgovinu. (NASTAVIĆE SE)

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"