Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Milovom bratu dozvola za dvije elektrane * Direktor nezakonito zaposlio kćerku i rođaka * Teško zakonu koji Brano sprovodi * Spriječena prodaja deset djevojčica * Milovom bratu dozvola za dvije elektrane * Nemate budućnost izvan zone eura * Riblja čorba u parku, di-džejevi na Škveru
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 09-11-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Dragan Hajduković, naučnik:
– Ministar Pavle Radulović je grobar naše ekologije.

Vic Dana :)

Utrčava čovjek u ordinaciju:
- Doktore, pas me ugrizao za uho!
- Jeste ga dezinficirali?
- Nisam, odmah je pobjegao.
Čovjek leži na samrtničkoj postelji, oko njega čitava porodica, uplakana žena i četiri sina; tri lijepa kao slike a četvrti sav nikakav i ružan.
- Draga, pita samrtnik, odgovori mi iskreno - da li je ovo četvrto dijete zaista moje. Hoću da znam istinu prije nego što odem.
- Jeste, dragi, kunem se očevim i majčinim grobom, ti si mu otac!
I tako, čovjek umre srećan, a udovica mrmlja: „Hvala Bogu da me nije pitao za ostalu trojicu”.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2018-11-04 PROF. DR ALEKSANDAR ŽIVOTIĆ: ALBANSKO PITANJE I SUKOB JUGOSLAVIJE I SSSR (7) Strijeljanje Kočija Dzodzea Feljton smo priredili prema knjizi prof. dr Aleksandra Životića „Jugoslavija, Albanija i velike sile (1945–1961)“, koju su izdali beogradski „Arhipelag“ i Institut za noviju istoriju Srbije iz Beograda
Dan - novi portal
-PRIREDIO:Miladin VELjKOVIĆ

Navedenim svojim postupcima, jugoslovenska vlada je indirektno prepustila malobrojnu jugoslovensku manjinu u Albaniji daljoj albanizaciji i asimilaciji od strane albanskih vlasti i time lišila sebe mogućnosti da utiče na njenu političku, ekonomsku i kulturno-prosvjetnu emancipaciju. Pokušaji da se preko štampe skrene pažnja na položaj jugoslovenske manjine u Albaniji, nijesu dali očekivane rezultate.
Albanska vlada je iskoristila sukob između Jugoslavije i zemalja Informbiroa, da pod plaštom borbe protiv „revizionističke i trockističke“ politike jugoslovenskog partijskog i državnog rukovodstva, ponovo pokrene pitanje statusa Albanaca u Jugoslaviji i prisajedinjenja Albaniji teritorija koje su većinski bile nastanjene albanskim življem. Kao što smo već kazali, pretpostavljalo se da u slučaju ozbiljnijeg sukoba Juoslavije i Sovjetskog Saveza, ili eventualnog unutrašnjeg zbacivanja Brozovog režima, Albanci kao nagradu za svoje djelovanje protiv jugoslovenskog partijskog vođstva, dobiju proširenja na račun jugoslovenskih državnih teritorija. Za realizaciju takve ideje, albanska vlada je tražila podršku Sovjetskog Saveza. Ipak, sovjetska strana je jasno procjenjivala prave albanske namjere, pa je nastojala da albansko insistiranje na hitnom rješavanju albanskog pitanja u Jugoslaviji kanališe ka pitanju borbe protiv protiv jugoslovenskog revizionizma(...)
Albanska vlada je nastojala da širokom lepezom različitih mjera pokrene albansko pitanje u Jugoslaviji. Prije svega, radilo se o orkestriranoj kampanji albanske štampe, u kojoj su vidno mjesto zauzimali napisi nastali iz pera najznačajnijih albanskih partijskih rukovodilaca i njihovim javnim istupanjima na različitim partijskim forumima. Nizom diplomatskih nota albanska vlada je nastojala da isprovocira jugoslovenske reakcije.
Na samom terenu, ubacivanjem diverzantskih grupa i špijuna, rasturanjem porpagandnog materijala i stvaranjem obavještajne mreže na Kosovu i Metohiji i u Makedoniji, nastojalo se da se podstakne nezadovoljstvo albanskog stanovništa i organizuje masovna oružana pobuna protiv jugoslovenske vlasti.
Posebno bitan događaj koji je albanska strana iskoristila za agresivnu kampanju protiv Jugoslavije, bio je Drugi omladinski kongres održan u Tirani septembra 1949. Kongresu su prisustvovali i predstavnici drugih komunističkih partija. Pored lidera albanske omladine Ramiza Alije, koji je tada već uobičajenim frazama napao Jugoslaviju, u napadima na Jugoslaviju posebno se istakao kineski predstavnik na kongresu, koji je jugoslovensku komunističku partiju optužio za „prodaju interesa Jugoslavije imperijalističkim kolonizatorima“. U napadima na Jugoslaviju pridružili su im se i mađarski i bugarski delegat. I povodom proslave Dana Oktobarske revolucije 1949. Mehmed Šehu je oštro napao Jugoslaviju, nazvavši jugoslovensko partijsko vođstvo „bandom fašista i terorista i neprijateljskom agenturom koja služi protiv interesa zemalja narodne demokratije i SSSR-a“.
Važan momenat u jugoslovensko-albanskim odnosima predstavljao je početak suđenja Kočiju Dzodzeu za izdaju zemlje i rad u korist Jugoslavije. Pošto je važan dio procesa bio obavijen tajnošću, jugoslovenska diplomatija je posredno prikupljala obavještenja o tom procesu. Sam početak suđenja se sveo na iznuđeno Dzodzeovo priznanje da je od Svetozara Vukmanovića Tempa, Velimira Stojnića, Josipa Đerđe i drugih jugoslovenskih predstavnika u Albaniji, dobijao naloge za kompromitaciju albanskog Centralnog komiteta i Envera Hodže radi albanskog potčinjavanja Jugoslaviji. Nastojalo se i da se dokaže miješanje Jugoslavije u unutrašnji život preko projekta stvaranja balkanske federacije. Cilj tog procesa nije bila samo osuda Dzodzea, već i direktna osuda jugoslovenske spoljne politike, ekonomskog, državnog i društvenog uređenja Jugoslavije, kao i njenih najistaknutijih političkih predstavnika, što je jugoslovenska štampa isticala u više navrata. Jugoslovenska diplomatija je ocjenjivala da je riječ o procesu sračunatom na kompromitaciju jugoslovenske politike u toj zemlji i unošenje mržnje prema Jugoslaviji u albanskom narodu. Glavni optuženi Koči Dzodze je osuđen na smrt strijeljanjem, dok su ostali optuženi – Pandi Hristo, Vasko Leci, Nuri Huta i Vaso Mitroljordi osuđeni na vremenske kazne, od pet do dvadeset godina s prisilnim radom. Osuđeni su s obrazloženjem da su radili po nalozima jugoslovenskih trockista u cilju stvaranja špijunske mreže na prostoru Albanije, obaranju njene vlade i uspostavljanju jugoslovenskog političkog i ekonomskog sistema u Albaniji. Procesom protiv Dzodzea nanijet je snažan udarac jugoslovenskoj politici prema Albaniji, ali je i albansko vođstvo svojim postupkom prema Dzodzeu, pokušalo da amortizuje teško stanje u zemlji i skrene pažnju javnosti s teških ekonomskih problema s kojima se Albanija suočavala u tom momentu.
(NASTAVIĆE SE)

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"