Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Sveta i Miloša ne traže ni poslije godinu i po * Filip pogazio ono što je obećao * Bošnjaci nijesu moneta za potkusurivanje * Petorica osumnjičeni za pomaganje džihadistima * Kosim trotoarima mažu oči da brinu o OSI * Sveta i Miloša ne traže ni poslije godinu i po * Kako se prave punđe
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 18-03-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Milorad Martinović, žrtva policijske torture:
- Tužilaštvo je trebalo da pozove komandira i direktora policije i primora ih da odaju zvjeri koje su učestvovale u mom prebijanju. Umjesto toga, oni kao i svi u državi, poštuju mafijaški zakon omerta i ćute.

Vic Dana :)

Šta radi medvjed kad sretne Čak Norisa?
Legne i pravi se mrtav.
Šta je Čak Noris slušao sedamdesetih?
- Devedesete!

Došao Perica kući iz škole i pita ga mama:
- Je li sine, jel ti koji predmet bio posebno težak?
- Da klupa, pala mi je na nogu!

Mladi bračni par ne priča već tri dana.
Četvrti dan žena nađe na stolu papir na kojem piše:
- Probudi me sjutra u sedam sati, tvoj muž.
Sjutra muž se probudi u pola deset i vidi papir na kojem piše:
- Probudi se sedam je sati, tvoja žena.

Ulazi Ciga u kuću, i na sto stavlja ponosno novi telefon, pa ga žena upita:
• Jel’ ti to novi telefon?
• Jašta, novi Ajfon!
• Auu... pa kol’ko s’ ga platijo?
• Ništa, osvojio ga na trci...
• Kakvoj trci, ko je trč’o?
Ciga će:
• Vlasnik Ajfona, pandur i ja!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2018-03-17 DR SOFIJA BOŽIĆ: JEDAN PO JEDAN ŽIVOT (4) Veličanstveno djelo Jovana Cvijića Feljton smo uradili po knjizi dr Sofije Božić „Jedan po jedan život (zapisi o ličnostima iz srpske istorije)”, koju je izdala beogradska „Prosvjeta”, 2017.
Dan - novi portal
-Priredio:Miladin Veljković

Zapaženo mjesto u knjizi dr Božić zauzeo je i zapis o velikanu srpske nauke Jovanu Cvijiću, s posebnim osvrtom na njegov rad u Srpskoj kraljevskoj akademiji, čiji je predsjednik bio od 12. aprila 1921. do svoje smrti 1927. godine.
„Jovan Cvijić je kao mlad čovjek stekao veliki ugled u onovremenoj naučnoj zajednici. O tome nedvosmisleno govori podatak iz njegove biografije da je redovni profesor Velike škole u Beogradu postao već kao dvadesetosmogodišnjak (1893), pošto je odbranio doktorsku disertaciju kod istaknutih stručnjaka na Bečkom univerzitetu. Cvijićev naučni rad nije ostao nezapažen ni među članovima Srpske kraljevske akademije (SKA), koji su ga primili u svoje redove samo nekoliko godina kasnije. Njegovim djelovanjem u okviru najznačajnije naučne institucije srpskog naroda do sada se najviše bavio Vasa Čubrilović u svojoj obimnoj uvodnoj studiji Sabranim djelima Jovana Cvijića, dok među mnogobrojnim bibliografskim jedinicama o ovom velikanu srpske nauke posebne radove o toj temi nijesmo uspjeli da pronađemo. Idući tragom Čubrilovićevih istraživanja, u kojima se oslanjao uglavnom na Godišnjake SKA gdje su objavljivani izvještaji sa skupova (sjednica) odjeljenja i organa SKA: Akademije prirodnih nauka, Akademije društvenih nauka, predsjedništva, svečanih skupova, skupova cjelokupne SKA, glavnih godišnjih skupština, pokušaćemo da, na osnovu još nekorišćene arhivske građe – prvenstveno iz Cvijićeve zaostavštine, pohranjene u Arhivu Srpske akademije nauka i umjetnosti – još malo produbimo i proširimo Čubrilovićeve rezultate i nešto preciznije rekonstruišemo Cvijićevo angažovanje u Srpskoj kraljevskoj akademiji.
Na Cvijićevo ime u Godišnjaku SKA prvi put se nailazi već 1894. godine kada je, na sjednici Akademije prirodnih nauka održanoj 7. septembra, sekretar Milan Đ. Milićević predstavio njegovu naučnu raspravu „Pećine i podzemna hidrografija u Istočnoj Srbiji”, a prisutni akademici odlučili da taj rad bude objavljen u Glasu Srpske kraljevske akademije. Već godinu i po dana kasnije, Cvijić se našao među „eventualnim” kandidatima za redovne članove Akademije društvenih nauka, koji su predstavljali neku vrstu rezerve koja će dobiti priliku da bude izabrana ukoliko budu odbijeni pravi kandidati za redovne članove, a istovremeno se našao i među kandidatima za „dopisnike” Akademije društvenih nauka, u oba slučaja na predlog Jovana Žujovića. Na glasanju za kandidate koji su predloženi za „eventualne” redovne članove, objavljenom na Glavnom godišnjem skupu SKA 5/17. februara 1896. godine, dobio je četrnaest glasova, sedam akademika nije bilo saglasno s predlogom, a dva su bila uzdržana. Kada se, potom, na istoj sjednici pristupilo glasanju za dopisne članove, već u prvom krugu dobio je osamnaest glasova i odmah je proglašen za „dopisnika” Akademije društvenih nauka. Na Glavnom godišnjem skupu SKA, održanom 4/16. februara 1899. godine, izabran je za „pravog”, odnosno redovnog člana Akademije prirodnih nauka, većinom od petnaest glasova. Za pristupnu akademsku besjedu odabrao je raspravu „O strukturi i podjeli planina na Balkanskom poluostrvu”, a Akademija je odobrila predloženu temu. Na svečanom skupu 2/14. januara 1900. godine, koji je otvorio predsjednik SKA Sima Lozanić, a kome su prisustvovali redovni članovi Akademije Dimitrije Nešić, Ljubomir Klerić, Mihailo Petrović, Svetomir Nikolajević, Jovan Turoman, Petar P. Đorđević, Ljubomir Kovačević, Pantelija S. Srećković, Stojan Bošković i dopisni članovi Svetolik Radovanović i Ljubomir Jovanović, kao i arhiepiskop srpski i mitropolit beogradski Inokentije i druge zvanice, Cvijić je pročitao pristupni govor, s pažnjom je saslušan i na kraju burno pozdravljen od prisutnih. Predsjednik Lozanić zatvorio je skup proglašavajući novog akademika riječima: „Naš novi drug g. dr Jovan Cvijić prikazao je ovu svoju interesnu raspravu Akademiji prirodnih nauka na njenom skupu od 1. decembra prošle godine, i tom je prilikom ta akademija izjavila jednoglasno: da ona smatra ovaj veliki rad izabranog akademika kao jedan važan novi prilog za poznavanje sklopa i postanka Balkanskog poluostrva, a ta nam je tekovina u toliko milija, jer nas bliže upoznaje s komadom zemlje, na kome mi živimo. Izabrani akademik g. Cvijić ispunio je ovom raspravom pogodbe člana 14 osnovnog zakona Akademijina; zato ga po pravu, koje mi taj član daje, proglašavam za pravoga člana Srpske kraljevske akademije i uvodim ga u sva prava njena”.
Čim je izabran za redovnog člana SKA, Cvijić je ušao u tek osnovan (1898) Etnografski odbor, preuzimajući rad na ispitivanju srpskih sela, koji je prethodno već bio započet u Geografskom zavodu Velike škole. Na svečanom godišnjem skupu 1900. godine podnio je izvještaj o radu u prethodnoj godini, konstatujući da je ispitivanje sela u Srbiji već toliko odmaklo da bi taj posao uskoro mogao biti završen i zaokružen definitivnim sređivanjem prikupljenog materijala i izvođenjem zaključaka. Zbog toga je više pažnje posvećeno selima u Bosni i Hercegovini, Novopazarskom sandžaku, Crnoj Gori, Dalmaciji, Staroj Srbiji i Makedoniji i upravo će u zemljama izvan Srbije, kako je nagovijestio Cvijić u izvještaju, biti težište rada sledećih godina.
(Nastaviće se)

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"