Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Hag ćuti o Milovoj ulozi u Srebrenici * Milo bi volio da izgube Mojkovac, a Duško Cetinje * Komunalna lijepi postere DPS-a * Ljiljana i Hana igrale za stan svaki dan * Hag ćuti o Milovoj ulozi u Srebrenici * Keljmendi u zatvoru jer je tukao djevojku * Djeca su ukras svijeta
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 24-11-2017

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
DRITAN ABAZOVIĆ, ČELNIK POKRETA URA :
Po jedna žičara postoji u svakom gradu, a gradonačelnike iz DPS-a ona odvodi pravo prema Spužu i pravo prema zatvoru.

Vic Dana :)

Kako se zove pas koji ne zvoni?
– Kuca?

Šta ne može kornjača kada se okrene na leđa?
– Ne može da vjeruje.

Ide zec šumom i sakrije bocu soka u grm i na njoj napiše:
– „Ovo nije sok“.
Sledećeg jutra zec izvadi bocu, koja je bila prazna i na kojoj je pisalo:
– „Kornjača ga nije popila.“


Zašto ptice pjevaju ujutro?
– Zato što ne moraju ići na posao.

Zove pauk muvu na mobilni. Muva odgovara:
– Ne čujem te, nisam u mreži.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2017-11-19 ZAPIS IZ BANJANA: DA LI JE SLAVNI AMERIČKI GLUMAC ROBERT MIČAM BIO PO OCU CRNOGORAC? (1) To je moj brat od strica Dragiša Mićunović, šezdesetogodišnjak iz Đurđeva Dola, atar sela Smrduša, opština Nikšić, tvrdo vjeruje da je ova holivudska legenda bio sin njegovog strica Gaja Mićunovića
Dan - novi portal
Pi­še: Bu­do Si­mo­no­vić

Hro­ni­ča­ri fil­ma, ko­ji ovih da­na pod­sje­ća­ju na sto­go­di­šnji­cu ro­đe­nja i dva­de­se­to­go­di­šnji­cu smr­ti slav­nog amrič­kog glum­ca Ro­ber­ta Mi­ča­ma, ne pro­pu­šta­ju da na­po­me­nu da je on „naj­slav­ni­ji Cr­no­go­rac sed­me umjet­no­sti”, iz­no­va ta­ko oži­vlja­va­ju­ći sta­re pri­če da ova le­gen­da Ho­li­vu­da vo­di po­ri­je­klo sa ovih stra­na, da mu je otac ro­dom iz Ba­nja­na.
Ne nu­de pri tom ni­ka­kve kon­kret­ne i no­ve do­ka­ze, a Mi­ča­ma opi­su­ju kao „kr­šnog, si­ro­vog i pra­vič­nog”, da je u ka­rak­te­ru i mo­ra­lu do kra­ja ži­vo­ta, sve do iz­ne­nad­ne smr­ti u osam­de­se­toj go­di­ni, 1997, ostao „bun­tov­ni mla­dić”, „aro­gan­tan i sar­ka­sti­čan”, čo­vjek ko­ji „ni­ka­da ni­je pre­stao da go­vo­ri isti­nu i kri­ti­ku­je amrič­ku po­li­ti­ku i ka­pi­ta­li­zam kao si­stem”, da je bio i ostao ve­li­ka film­ska zvi­je­zda ko­ju je lan­si­rao Ho­li­vid, no zvi­je­zda ko­ja ni­kad ni­je pre­sta­la da kri­ti­ku­je tu moć­nu „film­sku fa­bri­ku”, ko­ja je s pre­zi­rom go­vo­ri­la o njoj i ni­kad se ni­je po­vi­no­va­la ni­ti pri­hva­ti­la nje­ne ka­no­ne.
Upra­vo u tom Mi­ča­mo­vom vr­let­nom ka­rak­te­ru i ću­dlji­voj na­ra­vi, tvr­do­gla­vo­sti i ne­po­ko­ru, mno­gi i tra­že nje­go­ve br­đan­ske, cr­no­gor­ske ge­ne. U Ba­nja­ni­ma, u Đur­đe­vom Do­lu, atar se­la Smr­du­ša na tro­me­đi sa­da­šnjih mje­snih za­jed­ni­ca Tru­bje­la, Vi­lu­si i Ve­li­mlje, me­đu­tim, ži­vi še­zde­se­to­gi­šnji Dra­gi­ša Mi­ću­no­vić, ko­ji već de­ce­ni­ja­ma, od pr­vog po­me­na da je Ro­bert Mi­čam mo­žda po­ri­je­klom sa tih stra­na, upor­no tra­ga, sla­že koc­ki­ce i na­sto­ji da do­ka­že da je le­gen­dar­ni glu­mac za­i­sta oda­tle, nje­gov brat, sin nje­go­vog naj­sta­ri­jeg stri­ca Ga­vri­la Ga­ja Mi­ću­no­vi­ća.
Ko­šča­ti bi­stro­um, ko­ji je pu­nih 26 go­di­na, kao ru­ko­va­lac na gra­đe­vin­skim ma­ši­na­ma pro­la­mao klan­ce i ne­do­ho­de i pra­vio pu­te­ve u bes­pu­ti­ma, otva­rao vi­di­ke u ne­vi­di­ma, po­što je i nje­go­vo gra­đe­vin­sko pred­u­ze­će „Cr­na Go­ra” iz Nik­ši­ća, kao i to­li­ka dru­ga u vre­me­ni­ma to­bo­žnjih neo­p­hod­nih i „re­vo­lu­ci­o­nar­nih” tran­zi­ci­ja i pri­va­ti­za­ci­ja oti­šlo na do­boš i u pro­past, pri­je dva­na­est go­di­na se sa su­pru­gom Sta­noj­kom vra­tio u rod­ni kraj, otvo­rio rod­nu ku­ću u Đur­đe­vom Do­lu i za­ko­vi­nao bu­ljuk od pe­de­se­tak ova­ca, kr­do od de­set kra­va i so­li­dan ulja­nik – ko­šni­ce, ve­le, ne va­lja bro­ji­ti...
Od ta­da, osim što je po­stao ugled­ni i imuć­ni do­ma­ćin i sav se po­sve­tio knji­zi – pro­či­tao je dje­la vi­še od 170 pi­sa­ca, do­ma­ćih i stra­nih, ne­kih, po­put Nje­go­ša, An­dri­ća, Ge­tea, Do­stojvs­kog, Du­či­ća... i cje­lo­kup­na dje­la – na­u­čio je da se slu­ži i sna­la­zi i na in­ter­ne­tu. Ta­ko je, u po­čet­ku i uz po­moć pri­ja­te­lja, onih ko­ji su u to­me bi­li vje­šti­ji od nje­ga, kre­nuo da od­go­ne­ta i tu ve­li­ku taj­nu, za­go­net­ku ko­ju je još da­le­ke 1962. go­di­ne u grob po­nio nje­gov stric Ga­jo.
Sju­tra: U SVI­JET KAO
„SLI­JE­PI PUT­NIK”?


Smr­du­ša

Po le­gen­di, pa i po ne­kim za­pi­si­ma, ov­dje u Ba­nja­ni­ma je ne­kad ne­ko pre­sreo ne­ka­kvu osva­jač­ku i zu­lum­ćar­sku voj­sku, ras­tje­rao je i po­tu­kao po ovim ka­me­ni­tim gra­bi­na­ma. To se, po tim iz­vo­ri­ma, na­vod­no do­go­di­lo na mje­stu zva­nom Bo­rak, gdje je da­nas drev­no mje­sno gro­blje u Smr­du­ši sa broj­nim steć­ci­ma i ne­kro­po­la­ma, a ve­zu­je se naj­vi­še za hum­skog voj­vo­du Vlat­ka Vu­ko­vi­ća Ko­sa­ču, ko­ji je, kao što je po­zna­to, 1388. go­di­ne, go­di­nu uoči Ko­sov­ske bit­ke, kod Bi­le­će po­tu­kao moć­nu tur­sku or­di­ju. Ka­ko je bi­lo lje­to i ka­ko ni­je imao ko da za­ko­pa le­še­ve ko­ji su osta­li na bo­ji­štu, ubr­zo je po­čeo da se ši­ri ne­sno­san smrad, do­tle da se za­du­go ni­je mo­glo pro­ći ka­ra­van­skim dru­mom ko­ji je ovu­da vo­dio od Nik­ši­ća ka Bi­le­ći i Tre­bi­nju i da­lje ka Du­brov­ni­ku i Mo­sta­ru na jed­noj i Sa­ra­je­vu na dru­goj stra­ni. Ta­ko je, sma­tra se, ovo se­lo ta­da do­bi­lo i do da­nas za­dr­ža­lo ime Smr­du­ša.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"