PIŠE: Ljuboje Ž. Rondović
Po rodoslovima se može procijeniti da je za sve borbe 1862. godine moglo je da se okupi oko 700 boraca: 350 Šaranaca, 250 Jezeraca, 50-60 hajduci-zatarski uskoci. Moguće je da je u Boju učestvovalo odjeljenje Uskoka i Drobnjaka pod vođstvom perjanika Dimitrija Cerovića.
Turska vojska je 9. avgusta jurišala na Meterize, pa je knjaz Nikola poslao pisma svim okolnim plemenima da šalju pomoć za zaštitu Cetinja. Joksim Knežević je bio udario na Štitaricu, pa je napad obustavljen i krenuo je u odred Novice Cerovića za Rijeku Crnojevića oko 15 avgusta. U odredu je vjerovatno bilo najmanje 200 odabranih boraca Šaranaca i Jezeraca (mada o Jezercima nema podataka). Krenuli su iako su znali za pokret turske vojske od Pljevalja. O sastavu Šaranske čete je poznato samo da su njoj bili barjktari Tripko Džaković, Vuk Krivaćević i Leka Rondović kasniji stotinaš. Po opisu T. Oraovca knjaz Nikola je odlikovao barjaktare ove čete.
Jačina straža na Tari je bila do 200 boraca. Stražu naspram Levera oko 100 boraca, je predvodio Ivan Robović, a neizvjesno je njeno učešće u Boju. Naspram Trešnjice 50-60 boraca predvodi stotinaš Bećko Zakić Raičević. Ona stiže na Brajkovaču i učestvuje u drugoj fazi boja. Stražu od oko 60 boraca ispod Poda predvode Simo Zejak i Janko Novović, i ona učestvuje u borbama na Podima.
U početku se za odbranu na Rudancima skupilo oko 300 boraca. Za prve čarke sa Turcima je ostalo najviše 100 boraca. Kad se od 700 ukupnog broja sposobnih za borbu, odbije 200 koji su pošli za Rijeku Crnojevića i oko 100 koji su po procjeni ostali na straži na Leverima i u zbjegovima, u boju je učestvovalo oko 400 boraca. Sa istočne strane od Jeline Gore je oko 150 boraca, a na zapadnoj starni na Brajkovaču je oko 250 boraca jer su im se priključile straže sa Tare. Kad se njima doda oko 50 starijih, žena i nepunoljetnih, ukupno je pri kraju boja moglo biti oko 450 učesnika..
Hajduci su bili uglavnom iz Zatarja. Imali su ukupno 50-60 boraca.
Odbrana od turskog napada organizovana je postavljanjem straža prije odlaska odreda N.Cerovića, na osnovu iskustva o turskom napadu za vrijeme Prve Omer-pašine vojne na Crnu Goru. Računalo se da će turske glavne snage preći na Trešnjici, Leverima i ispod Premćana i da će produžiti u pomoć Omer-paši. Stotinaš Bećko Zakić Raičević je vjerovatno komandovao odbranom raspoređenom na stražama na Tari, pa se nalazio na sredini, naspram Trešnjice. Jezercima je komandovao Živko Šibalić. Za rukovođenje odbranom Rudanaca je bio određen perjanik Rade Knežević. Nije bilo izgleda da se suprotstave 20 puta jačoj sili: njih 300 naspram 6.000. Najbolji borci su bili upućeni na Rijeku Crnojevića i na straže na Tari. Od ovih snaga na Rudancima su mnogi napustili da sklone familije. Tako je urađeno na ,,Krvavi Božić” na Podima 1852. godine. Tada su Šaranci većinom bili sa familijama u zbjegove i prošli su sa malo žrtava. Na osnovu tog iskustva veći dio učesnika nije bio za varijantu vođenja boja.
Na početku napada presudnu ulogu za odlučivanje i organizovanje otpora su imali hajduci. Na čelu im je bio Mićo Gluščević, koji je uz Sima Džakovića uticao, da se snage podijele na dvije grupe i da se otpor malim snagama pruži na hajdučki način. Dogovoreno je kad vojska otabori, kad oprez popusti da se svim snagama podijeljenim u grupe izvode iznenadni udari i da se povlače. Niko tada nije računao na pobjedu. Kad je stotinaš Bećko Zakić Raičević stigao na Brajkovaču sa stražom, naspram Trešnjice, preuzeo je komandu. Pretpočinjavanje komandi pri formiranju privremenih, združenih jedinica je složeni proces i kod profesionalnih jedinica i komandi. Odlaskom odreda Novice Cerovića izgleda nije bio određen zajednički komandant. Izgleda da je stotinaš Bećko bio određen da rukovodi odbranom samo šaranskih snaga, pa je zato moglo doći do nesporazuma sa Mićom Gluščevićem. Prirodno je da neko bude zajednički komandant i da to bude stotinaš Bećko, koji je imao iskustva a predvodio je najveće snage na čijem terenu se izvodi borba.
(Nastaviće se)
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.