Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Milovom kumu šest miliona državne pomoći * Ne potpisujemo sporazum prije Radojkine ostavke * Novac uzeo da podmiti vještake, a ne Katnića * Prodavali i opasnu opremu za bebe * Milovom kumu šest miliona državne pomoći * Oteo avion da bi predao pismo bivšoj ženi * „Božji prorok” u američkom Kongresu
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 30-03-2016

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Vuk Maraš, direktor Monitoring programa MANS-a:
I 2012. godine projekat „Hiljadu plus stanova” pokrenut je uoči parlamentarnih izbora, a veliki broj siromašnih građana ostao je bez neriješenog stambenog pitanja nakon što su prethodno morali da glasaju za DPS.

Vic Dana :)

Čovjek gleda svjetsko prvenstvo u fudbalu. Dolazi dijete i kaže:
- Tata, tata, mamu su zgazila kola!
Čovjek ne pomjera pogled s televizora i kaže:
- Počni ti da plačeš, sad ću ja da dođem.

Prije mnogo godina, jedan mladić je pitao djevojku da se uda za njega.
Rekla je NE!
Tako je on dugo živio srećno!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2016-03-29 VOJISLAV BUDO GLEDIĆ: SVESTRANI MIHAILO PETROVIĆ ALAS (12)
Spomen-ploča na osnovnoj školi u Beogradu koja nosi Petrovićevo ime Skrhan okupacijom otadžbine Feljton o Mihailu Petroviću Alasu uradili smo po Gledićevoj knjizi „Knjiga o Alasu”, koju su izdali „Štampar Makarije” iz Beograda i „Oktoih” iz Podgorice
Dan - novi portal
PRI­RE­DIO: MI­LA­DIN VELj­KO­VIĆ


Pe­tro­vić se ni­ka­da ni­je že­nio i či­tav svoj ži­vot­ni vi­jek, iz­u­zev jed­nog re­la­tiv­no kra­ćeg vre­me­na, pro­veo je u kru­gu svo­je po­ro­di­ce, naj­pri­je je to bi­la nje­go­va maj­ka, djed i ba­ba, nje­go­va bra­ća i se­stra, a ka­sni­je je ži­vio u is­toj po­ro­dič­noj ku­ći sa svo­jom se­strom i nje­nim mu­žem, prav­ni­kom Ži­vo­ji­nom Pe­ri­ćem.
Pe­tro­vić se ni to­kom sta­rač­kih go­di­na ni­ka­ko ni­je mo­gao po­mi­ri­ti sa či­nje­ni­com da svo­je pen­zi­o­ner­ske da­ne pro­ve­de u mi­ru i ne­ak­tiv­no­sti. Na­pro­tiv, po­red pro­fe­si­o­nal­nog an­ga­žo­va­nja na Fi­lo­zof­skom fa­kul­te­tu, gdje je na­sta­vio da dr­ži na­sta­vu i stu­den­ti­ma pre­da­vao ne­ke po­seb­ne, spe­ci­ja­li­stič­ke kur­se­ve, upot­pu­nju­ju­ći i pro­ši­ru­ju­ći stan­dard­ni pro­gram ma­te­ma­tič­kih stu­di­ja, Pe­tro­vić je na­sta­vio da pi­še ne­ke no­ve ra­do­ve i da za­vr­ša­va ra­ni­je za­po­če­te, ka­ko bi ih ko­nač­no ob­ja­vio. Imao je na­mje­ru da po­je­di­ne ra­ni­je pu­bli­ko­va­ne ra­do­ve po­ve­že i ob­je­di­ni u ve­će cje­li­ne, kao što su to ra­di­li mno­gi auto­ri ko­ji su iz­me­đu dva svjet­ska ra­ta ob­ja­vlji­va­li po­seb­ne zbor­ni­ke i iza­bra­ne ra­do­ve. U tom po­slu mu je po­ma­gao nje­gov naj­bo­lji uče­nik i sa­rad­nik Jo­van Ka­ra­ma­ta. Pe­tro­vić je pla­ni­rao da svo­ja naj­va­žni­ja dje­la, iz­dvo­je­na iz sto­ti­ne ras­pra­va i na de­se­ti­ne ve­ćih ra­do­va, ob­je­di­ni u opus od 19 to­mo­va. Me­đu­tim, no­vo­na­sta­le rat­ne pri­li­ke su osu­je­ti­le ta­kav am­bi­ci­o­zan plan da pu­bli­ku­je za­jed­nič­ko, cje­lo­vi­to iz­da­nje svo­ga vi­še­de­ce­nij­skog plod­nog i ra­zno­vr­snog na­uč­nog, struč­nog i knji­žev­nog ra­da.
Po­seb­no je bio po­tre­sen pri­li­kom muč­kog, iz­ne­nad­nog na­pa­da Nje­mač­ke na nje­go­vu otadž­bi­nu, 6. apr­ila 1941. go­di­ne. Kao ve­li­ki i ne­po­ko­le­blji­vi pa­tri­o­ta i dio re­zer­vnog ofi­cir­skog ka­dra, bio je te­ško po­vri­je­đen no­vo­na­sta­lom rat­nom si­tu­a­ci­jom. Ma­da je imao pre­ko 70 go­di­na, on se i da­lje sma­trao ak­tiv­nim vi­so­kim re­zer­vnim ofi­ci­rom, oba­ve­znim da se uklju­či u rat­na dej­stva ko­ja su na­sta­la. Iako je mo­gao da se u me­đu­vre­me­nu pre­o­bu­če u ci­vil­no odi­je­lo, i ta­ko jed­no­stav­no iz­bjeg­ne za­ro­blja­va­nje i de­po­tra­ci­ju, kao što su mu sa­vje­to­va­li po­je­di­ni ofi­ci­ri, ima­ju­ći u vi­du nje­go­ve sta­rač­ke go­di­ne, on je hra­bro ostao uz svo­je dru­go­ve i sa nji­ma po­di­je­lio da­lju sud­bi­nu.
Od­ve­den je u Nje­mač­ku i u lo­go­ru u Nir­nber­gu po­čeo da pro­vo­di svo­je za­ro­blje­nič­ke da­ne. Ali, sta­ri i bo­le­sni čo­vjek ni­je mo­gao ta­ko jed­no­stav­no da pod­no­si su­ro­ve i ne­ljud­ske uslo­ve ži­vo­ta, pa je ubr­zo ja­ko osla­bio i pri­je­ti­la mu je fa­tal­na ži­vot­na za­vr­šni­ca. Ipak, Pe­tro­vić je u lo­go­ru sto­ič­ki i do­sto­jan­stve­no pod­no­sio sve ne­da­će, te­go­be i is­ku­še­nja ko­ja su bi­la sva­ko­dne­vi­ca.
Vra­tio se u Be­o­grad, ali vid­no fi­zič­ki pro­pao i du­hov­no iz­nu­ren. Nje­go­va se­stra i zet su pred­u­ze­li od­go­va­ra­ju­će mje­re ka­ko bi Mi­ha­i­lu po­mo­gli i omo­gu­ći­li da se une­ko­li­ko opo­ra­vi od sve­ga ono­ga što je u pet­hod­nom pe­ri­o­du pre­ži­vio i pre­tr­pio. Ipak, i po­red svih na­po­ra, ovaj ve­li­kan je na­sta­vio i da­lje da pro­pa­da u sva­kom po­gle­du. Pe­tro­vi­ća je iz­u­zet­no te­ško bo­lje­la či­nje­ni­ca da je nje­go­va otadž­bi­na po­sta­la dio oku­pi­ra­ne Evro­pe i da Sr­bi­jom vla­da kvin­slin­ški re­žim pod­re­đen ne­pri­ja­te­lju. Ni­ka­ko ni­je že­lio da ima bi­lo ka­kve ve­ze sa zva­nič­nim vla­sti­ma i iz­daj­nič­kim re­ži­mom. Za­to se klo­nio jav­ne dje­lat­no­sti i po­vu­kao u svo­ju so­bu, ka­ko bi na­sta­vio rad na mno­go­broj­nim ne­do­vr­še­nim ru­ko­pi­si­ma. Ipak, nje­go­va ener­gi­ja je spla­snu­la, baš kao i mo­ti­va­ci­ja. Re­zig­ni­ran i ne­za­do­vo­ljam, obo­lio i fi­zič­ki oro­nuo, vi­še se ni­je že­lio sre­ta­ti ni sa svo­jim sta­rim i pro­vje­re­nim pri­ja­te­lji­ma.
Mi­ha­i­lo Pe­tro­vić je te­ško one­mo­ćao po­če­kom ju­na 1943. go­di­ne. Po­sled­nji put se po­ja­vio u jav­nost 14. fe­bru­a­ra 1943. go­di­ne, ka­da se u Sa­bor­noj cr­kvi odr­žao po­men ge­ni­jal­nom Ni­ko­li Te­sli. Ta­da je tom cr­kve­nom či­nu pri­su­stvo­va­lo mno­go na­ro­da, po­što­va­la­ca li­ka i dje­la ve­li­kog Li­ča­ni­na, ko­ji je umro na Bo­žić 7. ja­nu­a­ra 1943. go­di­ne, u nju­jor­škom ho­te­lu Nju­jor­ke­ru. U dru­štvu Mi­ha­i­la Pe­tro­vi­ća, u Sa­bor­noj cr­kvi su bi­li ne­ki nje­go­vi naj­in­tim­ni­ji pri­ja­te­lji, me­đu ko­ji­ma iz­dva­ja­mo Bog­da­na Ga­vri­lo­vi­ća i Mi­lo­ša Tri­vun­ca.
„Ne tu­že­ći se ni­ko­me i ne ja­di­ku­ju­ći, do­če­kao je Mi­ka smrt i uga­sio se kao do­go­re­la svi­je­ća 8. ju­na 1943. Umro je od­mah po­sli­je po­la no­ći, tač­no u 0 ča­so­va i 35 mi­nu­ta.” Sju­tra­dan su ri­ba­ri, sta­ri dru­go­vi pro­sla­vlje­nog na­uč­ni­ka i naj­gla­so­vi­ti­jeg ala­sa, na ru­ka­ma pre­ni­je­li kov­čeg sa nje­go­vim po­sma­tr­nim osta­ci­ma do Sa­bor­ne cr­kve. Od ve­li­kog čo­vje­ka ko­ji je oti­šao u besmtnost, pri­god­nim go­vo­rom opro­sti­li su se Mi­lu­tin Mi­lan­ko­vić i Ni­ko­la Po­po­vić.
Nje­gov rod­ni Be­o­grad je sma­trao za po­treb­nim da ime svo­ga slav­nog i po­pu­lar­nog su­gra­đa­ni­na, uči­ni traj­no „pri­sut­nim” u gra­du iz­me­đu dvi­ju ve­li­kih ri­je­ka i ti­me što mu je do­di­je­lje­na jed­na uli­ca u naj­u­žem di­je­lu sta­ro­ga di­je­la Be­o­gra­da. Uli­ca Mi­ke Ala­sa se na­la­zi na Dor­ćo­lu, u ne­po­sred­noj bli­zi­ni Du­na­va, od­no­sno ma­ri­ne Dor­ćol, na op­šti­ni Sta­ri grad. Po­red to­ga, u užem di­je­lu Be­o­gra­da, u Uli­ci go­spo­da­ra Jo­va­na (br. 22) na­la­zi se i osnov­na ško­la, ko­ja no­si na­ziv Mi­ha­i­lo Pe­tro­vić Alas. Ime Mi­ha­i­la Pe­tro­vi­ća Ala­sa no­si i De­ve­ta be­o­grad­ska gim­na­zi­ja.
Mi­ha­i­lo Pe­tro­vić je ko­nač­no, pre­ko po­la vi­je­ka po­sli­je smr­ti (kra­jem 20. sto­lje­ća), po­stao do­stu­pan ši­ro­kom kru­gu či­ta­la­ca i po­što­va­la­ca, svo­jim mno­go­broj­nim dje­li­ma po­ve­za­nim u jed­nu cje­li­nu. Na­i­me, Sa­bra­na dje­la Mi­ha­i­la Pe­tro­vi­ća iza­šla su iz štam­pe u iz­da­nju Za­vo­da za udž­be­ni­ke i na­stav­na sred­stva (Be­o­grad, 1999), a ob­u­hva­ta­ju 15 to­mo­va.KRAJ

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"