Iako je vlasnik Uniproma Veselin Pejović ugovor o kupovini imovine Kombinata aluminijuma u stečaju potpisao polovinom 2014. godine, novac isplatio u nekoliko rata tri-četiri godine kasnije, a imovina prepisana na njegovo preduzeće početkom 2019. godine, Poreska uprava (PU) mu još nije obračunala porez na promet nepokretnosti. Zbog čega još Unipromu, koji je platio 26,7 miliona eura, za 1,73 miliona kvadrata imovine KAP-a, nije obračunat porez na promet, pitali smo i Poresku upravu i Uniprom.

Iz odgovora se da zaključiti da je postupak utvrđivanja i dalje u toku, da je jedno rješenje donijeto, ali da je poništeno nakon žalbe Uniproma. U toj firmi smatraju da poreska osnovica treba da bude cijena koju su platili za imovinu KAP-a. To bi značilo da moraju da plate tri odsto od 26,7 miliona eura, što je oko 80 hiljada eura. Sa druge strane, Poreska uprava je utvrdila veću osnovicu od te, ali nisu naveli kolika je bila osnovica u rješenju koje je poništilo Ministarstvo finansija.

Iz Uniproma su nam kazali da je Poreska uprava pokrenula postupak utvrđivanja obaveze plaćanja poreza na promet još 2015. godine, te da je postupak još u toku.

– U Zakonu o porezu na promet nepokretnosti propisan je specifičan način utvrđivanja poreske osnovice za nepokretnosti kupljene u stečaju. Naime, u članu 10 stav 4 propisano je da ako se nepokretnost stiče kroz postupak prodaje javnim nadmetanjem ili u stečajnom postupku, ukupnim iznosom naknade smatraju se sva plaćanja odnosno davanja koja sticalac nepokretnosti učini radi sticanja nepokretnosti. Dakle, osnovica može biti isključivo stvarno plaćena naknada za nepokretnosti koje su predmet prodaje. Poreska uprava je u ovom postupku već donijela rješenje br. 03/8-2-1034/2015-3 od 11.3.2019. godine koje je, suprotno citiranoj odredbi Zakona o porezu na promet nepokretnosti. Navedeno rješenje je poništeno do strane Ministarstva finansija i naloženo je Poreskoj upravi da obračun izvrši u skladu sa zakonom, koji postupak je u toku i očekuje se donošenje novog rješenja – kazali su za „Dan” iz Uniproma.

Iz te firme, koja organizuje proizvodnju u KAP-u od polovine 2014. godine, ukazali su kako je hronološki tekao postupak pretvaranja prava korišćenja u pravo svojine. Naveli su da je najprije 31.10.2019. godine rješenjem Uprave za nekretnine dozvoljena transformacija prava korišćenja u pravo svojine, potom rješenjem iste Uprave 16. juna 2020. godine izvršen upis na preostaloj imovini. Zatim je, kako su kazali, 2. novembra Ministarstvo finansija donijelo rješenje, kojim je odlučeno po žalbi Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore na rješenje od 16. juna i 2. novembra su se stekli uslovi da se ide u procedure obračunavanja poreza na nepokretnosti.

Iz Poreske uprave su krajem decembra za „Dan” kazali da su u propisanom roku donijeli rješenje kojim je sticaocu nepokretnosti Unipromu utvrđena obaveza plaćanja poreza na promet nepokretnosti po osnovu kupoprodaje imovine.

– Postupajući po uloženoj žalbi od strane poreskog obveznika Ministarstvo finansija je rješenje Poreske uprave poništilo i predmet vratilo na ponovni postupak i odlučivanje, nalažući da se angažuje vještak odgovarajuće struke čiji nalaz i mišljenje će se koristiti prilikom utvrđivanja poreske obaveze. Postupajući po rješenju ministarstva, Poreska uprava je u ponovnom postupku angažovala vještaka – ovlašćenog procjenitelja koji je sačinio izvještaj, a postupak utvrđivanja poreske obaveze je u toku u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku, te će u zavisnosti od daljeg ishoda postupka biti preuzete dalje mjere propisane Zakonom za naplatu poreskog potraživanja – naveli su iz PU, čiji je direktor od kraja 2015. do prije nekoliko dana bio Miomir M. Mugoša.

D.M.

---

Od države nisu dobili ni cent
Iz Uniproma su naveli da firme se koje posluju u okviru njihovog poslovnog sistema – Uniprom, Uniprom KAP, Uniprom metali i Uniprom hoteli, nalaze na takozvanoj bijeloj listi Poreske uprave i državi ne duguju ni jedan jedini cent.
– Našim kompanijama niko nije na bilo koji način pomogao. Nismo koristili bilo kakvu državnu pomoć da bismo održali proizvodnju u KAP-u, plaćamo električnu energiju najskuplje od svih kombinata u Evropi 45€/megavat, isto tako prenos električne energije koji mi plaćamo iznosi blizu 4€/megavat iako su troškovi prenosa za CGES nula eura. Kombinate u svijetu države su oslobodile plaćanja prenosa struje – rekao je Pejović.