Građani ne bi trebalo da znaju koliko zarađuje top-menadžment Elektroprivrede (EPCG), smatraju u toj kompaniji, a zahvaljujući Zakonu o slobodnom pristupu informacijama (SPI) sada tu informaciju mogu i da sakriju od javnosti. Koristeći taj zakon Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pokušala je da pristupi ugovorima o radu i platnim listama rukovodećeg kadra EPCG, međutim, niz zahtjeva ove nevladine organizacije je odbijen.
U rješenju kojim je odbila MANS-ov zahtjev za pristup informacijama, EPCG je navela da „tražena dokumentacija ne sadrži podatke za koje postoji preovlađujući interes javnosti za objelodanjivanjem“, te da bi objavljivanje tražene informacije „ugrozilo interes lica na koje se odnose, jer je riječ o ličnim podacima fizičkog lica, što bi značilo narušavanje njegove privatnosti“.
U MANS-u objašnjavaju da je, uprkos problematičnim segmentima, postojeći Zakon o SPI jasan u dijelu kojim propisuje da obveznice zakona moraju da javnosti omoguće uvid u sve podatke koji se odnose na sredstva dodijeljena iz javnih prihoda. EPCG, s druge strane, ipak smatra da ne postoji interes javnosti da bude upoznata sa zaradama zaposlenih.
– Tim prije što ti troškovi ne padaju na teret građana, niti u bilo kom obliku ugrožavaju javni interes – piše u rješenju ove kompanije dostavljenom MANS-u.
Čak i da je to tačno, kako smatraju u MANS-u, menadžment EPCG je odgovoran za druge troškove koje građani plaćaju svakog mjeseca na svojim računima, a koji su direktan proizvod kvaliteta upravljanja ovom državnom kompanijom, pa građani imaju pravo da znaju koliko su oni plaćeni za ono što imamo kao rezultat.
MANS je i ranije upozoravao da privatizacija EPCG nije dala očekivane rezultate, te da pojačavanje domaćeg menadžmenta inostranim ekspertima nije dalo željene rezultate. Umjesto toga, građani Crne Gore i dalje plaćaju skoro najveću cijenu struje u regionu, kvalitet snabdijevanja strujom je i dalje nizak, a izostale su i očekivane investicije u samu distributivnu mrežu. Rezultat toga je činjenica da inostrani partner nije ispunio gotovo nijedan kriterijum za nastavak saradnje.
I pored svega toga, EPCG je u ovom slučaju ocijenila da građani ne moraju da znaju koliko su rukovodioci plaćeni za takav rad, odnosno da je njihov privatni interes preovlađujući u odnosu na javni. Pri tome, EPCG je donijela takvu odluku a da pritom nije ni sprovela test štetnosti kojim bi to utvrdila, navode u MANS-u.
– Za sva eventualna ograničenja pristupa zvaničnim dokumentima, kada za to postoji zakonski osnov, mora biti sproveden test štetnosti i test javnog interesa, koji bi nedvosmisleno pokazao da li preovladava javni ili neki posebni interes – pojasnila je Snežana Bajčeta iz MANS-a i dodala da je to propisano i postojećim zakonom, ali je riječ o nepreciznim odredbama, koje je potrebno što hitnije uskladiti sa međunarodnim standardima.
– Sud pravde Evropske unije jasan je da pri odbijanju pristupa mora biti obrazloženo kako pristup informacijama konkretno i stvarno podriva neki posebni interes, u ovom slučaju privatni. Sama činjenica da se dokument na neki način odnosi na interes zaštićen izuzetkom, ne samo da nije dovoljna da se zabrani pristup, već u slučajevima kada po zakonu pristup nije ograničen, javni interes je nesporno preovlađujući – zaključuje Bajčeta.
D.M.

Nepoznanica i kamate na depozite
Iz MANS-a su naveli da je nepoznanica i pod kojim uslovima je Elektroprivreda na kraju 2016. godine u bankama držala 260 miliona eura, od čega samo sedam miliona kao dugoročni depozit. Čak 195 miliona eura tretirano je kao kratkoročni depozit, koji uvijek ima manju kamatnu stopu od dugoročnog i dodatnih 58 miliona kao gotovinu, za koje se takođe obračunavaju najmanje kamatne stope.
MANS je i ove podatke tražio od EPCG, a ova kompanija je te informacije uskratila pravdajući se da saglasnost za njihovu objavu mora tražiti od komercijalnih banaka. Samo su dvije banke, NLB i Sosijete ženeral Montenegro, dale saglasnost Elektroprivredi za objavljivanje ugovora o depozitima. Kod Prve banke, Adiko, Erste, Hipotekarne i Komercijalne banke Budva, EPCG je na kraju 2016. imala blizu 148 miliona eura kratkoročnih depozita. Dodatno, od ukupno 58 miliona gotovine, EPCG je kod Prve banke imala 51 milion eura. Ove banke nisu dale saglasnost Elektroprivredi za objavljivanje ugovora o depozitima, naveli su iz MANS-a.