Pravni zastupnici podgoričke porodice Boljević najavili su za „Dan“ da će zbog opstrukcije crnogorskog sudstva i brojnih, kako su rekli, prevarnih i kriminalnih radnji – u postupku povraćaja ili obeštećenja zbog uzurpacije oko 12.000 kvadrata u Podgorici – pravdu potražiti pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Boljevići potražuju oko 12.000 kvadrata zemlje, koja se sada najvećim dijelom nalazi u vlasništvu države i privatnih firmi. Ta imovina je tokom sedemdesetih godina prošlog vijeka nakon niza krajnje kontroverznih odluka države i katastra prešla u državno vlasništvo. Pošto je zemljište 1976. godine zvanično prešlo u ruke države, a bez znanja tadašnjih vlasnika, zemljištem je raspolagala država.

Posebno je interesantan način na koji je Boljevićima zemljište oduzeto prije 50 godina, jer prema svjedočenju članova porodice, nije ni bilo prilike da im se plati bilo kakva naknada za izuzeto zemljište.

Kako je za „Dan“ rekao pravni zastupnik ove podgoričke porodice Radoš Lolo Kastratović, rješenjem iz 1973. godine navedeno je da će naknada za izuzeto zemljište biti definisana sporazumno, između Opštine Titograd i novih korisnika.

– Naknada se određuje sporazumom između Opštine Titograd i novog korisnika, Zajednice obrazovanja SRCG, što znači da u tom postupku pravni prethodnici tužilaca nisu mogli potraživati naknadu, niti se za nju obraćati bilo kom organu, jer su način utvrđivanja naknade i stranke u tom postupku već određeni citiranim rješenjem – naveo je Kastratović. Odlučna je činjenica, pojašnjava on, što su raniji vlasnici imali pravo na ispunjenje obaveze, i ono im se ni u kom slučaju ne može oduzeti.

Porodica Boljević pokrenula je spor pred crnogorskim sudovima, po njegovim navodima, u zakonitom roku, cijeneći zakonske propise koji regulišu pitanja povraćaja i obeštećenja imovine. To je evidentirano i u odluci Ustavnog suda iz maja prošle godine, gdje se navodi da pravo na naknadu za eksproprisanu nepokretnost ne zastarijeva.

– Dovodeći to u vezu sa činjeničnim stanjem, utvrđenim u postupku pred prvostepenim sudom, izvodi se zaključak da tužena (država) nikada nije pokrenula upravni postupak, radi određivanja naknade na ime spornog zemljišta koje je izuzeto kao neizgrađeno građevinsko zemljište, niti je pokrenula postupak pred nadležnim sudom, već je tužilac pokrenuo parnični postupak za isplatu pravične naknade po navedenom osnovu. Stoga, pravo na naknadu za eksproprisanu nepokretnost ne zastarijeva, jer to potraživanje nije utvrđeno, zbog čega se i vodi postupak pred sudom, po službenoj dužnosti, a ne po predlogu ranijeg sopstvenika eksproprisane nepokretnosti – naveo je Ustavni sud Crne Gore.

Navode i da imajući u vidu citirane zakonske propise, raniji sopstvenik ne čini nikakav propust nepodnošenjem zahtjeva za određivanje pravične naknade, nego se radi o propustu organa koji vodi postupak po službenoj dužnosti.

– Shodno navedenom, nalazeći da visina naknade za izuzimanje predmetnog zemljišta nikad nije pravosnažno utvrđena, otkad bi rok zastarjelosti počeo teći, shodno odredbi člana 371 Zakona o obligacionim odnosima, Ustavni sud ocjenjuje da nije ustavno-pravno prihvatljiv stav Vrhovnog suda o nastupanju zastarjelosti – naveli su iz Ustavnog suda.

Advokat Kastratović navodi da je podnosiocima žalbe povrijeđeno pravo na zaštitu imovine, propisano članom jedan, stav jedan, protokola I uz Evropsku konvenciju na način što im je uskraćeno pravo na imovinu, odnosno pravo na nadkandu za oduzetu imovinu.

– Ovo posebno iz razloga što je podnosiocima žalbe pravo svojine nad imovinom oduzeto u korist države Crne Gore, koja je stekla pravo svojine nad predmetnim nepokretnostima, ali za iste nikada nije platila naknadu. Ovakvim postupanjem sud dozvoljava tuženima neosnovano bogaćenje i krši načelo ekvivalentnosti davanja – kazao je Kastratović, ističući da su vještaci procijenili da ukupno imovina vrijedi preko tri miliona eura.

Država je svo vrijeme tvrdila da su rokovi za zahtjeve probijeni, te da Boljevići nemaju pravo na naknadu.

M.V.-Vl.O.

---

Nema dokaza da je rješenje dostavljeno
Pravni zastupnici porodice Boljević ističu da su crnogorski sudovi morali da utvrde jesu li prvobitni vlasnici te 1973. godine dobili rješenje o izuzimanju. Prema njihovoj tvrdnji, nikad ništa nisu ni dobili niti im je bilo kakvo rješenje uručeno. I sudovi su konstatovali da porodica Boljević rješenje nije primila.

– Za pravne prethodnike tužilaca, Ika Boljević, te Simo, Božidar, Gojko, Miloš i Rajko Boljević, nema nikakvih dokaza o prijemu rješenja – naveli su pravni zastupnici.