-
Šest kompanija u kojima je država Crna Gora većinski vlasnik duguju za poreze i poreze i doprinose na lična primanja zaposlenih oko 30,3 miliona eura, može se zaključiti na osnovu podataka iz poslednje crne liste poreskih dužnika koja je objavljena za mjesec oktobar 2020. godine. Najveći dužnik kad su u pitanju porezi i doprinosi na lična primanja zaposlenih jeste državna avio-kompanija Montenegroerlajnz (MA) sa dugom od 14,4 miliona eura. Nakon MA dolaze željezničke kompanije – Željeznički prevoz Crne Gore (ŽPCG) sa dugom za poreze i doprinose na lična primanja od oko pet miliona eura, Održavanje željezničkih voznih sredstava sa ukupnim poreskim dugom od 2,9 miliona eura i Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) sa 848.783 eura duga po osnovu poreza i doprinosa na lična primanja zaposlenih. Među najvećim dužnicima u zemlji je i Rudnik uglja Pljevlja sa dugovanjem od 2,6 miliona eura za poreze i doprinose na lična primanja, ali i poreskim dugom od 1,38 miliona eura, evidentiranim na spisku 200 najvećih aktivnih poreskih dužnika. I kompanija „13. jul Plantaže“ godinama ne može da riješi dugovanja prema državi. Na poslednjoj crnoj listi poreskih dužnika po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa na lična primanja zaposlenih u „Plantažama“ dugovale su oko 2,8 miliona eura.
Vesko Pejak iz nikšićke partije „Alternativa Crna Gora“ kazao je da se na poreske dugove državnih kompanija gledalo sa odobravanjem, jer su to bili generatori zapošljavanja.
– Sad u većini tih kompanija imamo manjak stručnih lica, ali imamo višak od 30 do 50 odsto radnika. To znači da bi sve ove kompanije, ako se oduzmu dugovanja samo za poreze, bila profitabilna! Čak bi punila budžet značajnim sredstvima, država bi imala novca i za socijalna davanja, veće penzije, veće infrastrukturne projekte... Sad je šteta napravljena i onaj ko je kriv sada je već bivši direktor Poreske uprave
Miomir Mugoša. On mora da odgovara i objasni zašto je toliki poreski dug nekih preduzeća ili da ide u zatvor – rekao je Pejak. Dodao je da su za neizvršavanje službenih obaveza, odnosno zloupotrebu službenog položaja, predviđene ozbiljne zatvorske kazne „o čemu je Mugoša morao da misli kad je preuzeo odgovornost za posao koji je radio“.
– Pošto ljude ne interesuju ove ekonomske teme, sve dok ne zakasne plate i penzije, onda želim da kažem da se od ovog novca te plate i penzije finansiraju. Ako ne nađemo način da vratimo taj novac, onda će na plate i penzije gledati kao na sezonske kiše, jer će biti tako česte. I to uopšte nije šala ili ironija. Porezi i doprinosi moraju da se plaćaju. U drugim zemljama neplaćanje poreza i doprinosa povlači ozbiljnu zatvorsku kaznu. Kod nas su kazne prekršajne – kazao je Pejak. Dodao je da smatra da je neophodno privesti i saslušati i one koi su napravili dug.
– Treba vidjeti kako je dug nastao. Zatim treba ići u reprogram duga i plaćati ga u ratama, ali uz novu upravu u preduzećima. Ko god je odgovoran za dug mora da odgovara. Prvo onaj ko je morao da ih kontroliše, doskorašnji direktor PU i njegovi prethodnici. Zatim treba ući u sistematizaciju i vidjeti ko je višak. Ne može neko ko je završio filozofiju da radi na mjestu ekonomiste, niti da ekonomista radi na mjestu inženjera – zaključio je Pejak. Vl.O.
Pejović: Državne kompanije nisu smjele dozvoliti sebi toliki dugEkonomski analitičar
Zarija Pejović kazao je da državne kompanije nijesu smjele da dozvole sebi toliki dug.
– Onim kompanijama kojima nije odobren reprogram treba isti da se odobri, odnosno da im se omogući plaćanje obaveza prema državi u ratama, iako mislim da državne firme, koje se nerijetko nalaze u nekim monopolskim pozicijama, trebalo bi uredno da izvršavaju poreske obeveze. Takođe, treba imati u obzir da je sada na snazi ekonomska kriza izazvana pandemijom, tako da je smanjena potražnja. U svakom slučaju, državne kompanije su dužne da izvršavaju obaveze prema državi, jednako kao i privatne kompanije – naglasio je Pejović.