Najveći broj hotelskih preduzeća će bankrotirati ako država ne pomogne i ne subvencioniše plate zaposlenih sa minimum 500 eura u prosjeku, izjavio je hotelijer Dragan Ivančević.

– Hotelijerstvo je nisko profitna grana, a kriza se desila u momentu kada se uzimaju pozajmice od banaka da bi se obezbijedilo tekuće poslovanje, isplata plata i režije. U ovom momentu, najveći broj hotelskih preduzeća neće moći da plati zarade i režije, bez ekonomskih mjera, koje su donijele i druge države, a to je da se daju subvencije hotelskim i turističkim preduzećima po radniku, kako bi se spasile kompanije i resursi. Ako se to ne uradi, najveći broj kompanija će da bankrotira, ljudi će da izgube radna mjesta i poslije krize će se teško moći planirati dobra turistička ponuda – pojasnio je za „Dan” dugogodišnji predsjednik Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore.

Ekonomske mjere Vlade, koje se odnose na odlaganje plaćanja poreza i doprinosa i moratorijum na otplatu kredita, kako je kazao, lijepe su, ali kozmetičke.

– Ovog, a tek narednog mjeseca, većina kompanija neće moći da plati zarade i režije. Zaduženja nisu moguća jer nema prihoda. Dakle, sada je na redu država da uradi ono što su uradile druge države kojima turizam čini mnogo manje od četvrtine BDP-a, odnosno da pokaže koliko joj je stalo do turizma – rekao je on.

Istakao je da je revitalizacija privrede nemoguća ako propadnu kompanije.

– Džabe promocija destinacije ako nema preduzeća i radnika – zaključio je Ivančević.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) Žarko Radulović je kazao da nema toga ko će reći koliko će biti loše posledice od virusa korona na hotelijere i turizam, kao ni da prognozira koliko će ovo trajati.

Hotelskom industrijom se bavila i konsultantska kuća Fideliti konsalting. Prema njihovoj analizi, na osnovu uzorka od 292 kompanije, koje posluju u industriji hotela i sličnog smještaja, sa prihodima preko 10 hiljada eura, ova industrija će u 2020. godini pretrpjeti ozbiljan udarac.

– Prihodi ovih kompanija u 2018. godini su iznosili 291,5 miliona eura, dok su zabilježili gubitak od 3,2 miliona eura. Kako su troškovi plata u ovoj industriji 25 odsto u ukupnom prihodu, to znači da su troškovi plata 72,8 miliona eura za oko 6.000 ljudi zaposlenih u ovoj industriji. Ako je vjerovati izjavi guvernera Centralne banke Radoja Žugića da će turizam, u slučaju da kriza potraje 60 dana, zabilježiti pad od čak 90 odsto, to znači da će prihodi ovih kompanija u 2020. godini iznositi svega 29,2 milion eura. Prevedeno za običan jezik ova industrija će biti razorena u 2020. godini. Šta to znači da će od 6.000 zaposlenih, bez posla ostati velika većina – naveli su iz Fidelitija.

Dodali su da nije teško zaključiti kakvi su negativni multiplikativni efekti ovakvog poslovanja na sektor turizma i putovanja u kome direktno radi oko 15.000 ljudi direktno, a indirektno oko 36.000 ljudi.

Prema Svjetskom savjetu za turizam i putovanja, u normalnim okolnostima, oporavak destinacije traje 10 mjeseci.

– Kako su ovo vandredne okolnosti, oporavak svih destinacija će trajati duže – zaključili su iz Fidelitija.

D.M.

---

Otkazani sajmovi
Pojava virusa korona u Crnoj Gori i njegova ekspanzija u evropskim zemljama neminovno će uticati na predstojeću turističku sezonu, ocijenila je direktorica Turističke organizacije Tivat Danica Ćeranić Banjević.

– Dolazi do otkazivanja nekih aranžmana i turisti se sve više interesuju za otkaznu politiku. Što se tiče ljetnje turističke sezone, bar kada je Tivat u pitanju, zasad nema nekih otkazivanja, ali dolazi do pada novih rezervacija koje bi uslijedile upravo u ovom periodu, a razlog je zabrinutost zbog virusa korona i situacije koja je na brojnim našim strateškim emitivnim tržištima postala ozbiljna – kazala je ona.

U martu su, kako je navela, otkazane dvije velike turističke berze, te sajmovi u Berlinu i Moskvi.

T.V.