Crnogorska vlast ispunila je niz uslova Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) tražeći garancije za milionske pozajmice za finansiranje budžeta. Kako bi dobili kreditnu podršku Vlada se obavezala da ispuni određene uslove i koji se tiču prava radnika u Crnoj Gori. Tako je IBRD, između ostalog, tražila i takozvano „povećanje fleksibilnosti tržišta rada”.

To se odnosi na „produženje maksimalnog trajanja ugovora na određeno vrijeme sa 24 na 36 mjeseci” (odnosno sa dvije na tri godine), kao i „efikasniji postupak otpuštanja i uklanjanje obaveze isplate otpremnina za radni angažman koji je kraći od 18 mjeseci kod istog poslodavca”. Da je IBRD postavila takve uslove, koji praktično znače pogoršanje položaja radnika u Crnoj Gori, može se vidjeti u Informaciji o polaznim osnovama za pregovore sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj u vezi sa garancijom zasnovanom na javnoj politici.

Predstavnici vlasti u Skupštini Crne Gore su prije nekoliko dana usvojili novi zakon o radu, koji je sadržavao i pomenute uslove. Za zakon je glasao 41 poslanik. Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić rekao je da je Vlada predložila kvalitetan tekst zakona, koji je sproveden u najširem obimu konsultacija sa socijalnim partnerima.

– Usklađen je i sa EU zakonodavstvom i ima 40-ak normi više nego važeći zakon – rekao je Purišić u Skupštini.

U dokumentu o polaznim osnovama za pregovore sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj u vezi sa garancijom zasnovanom na javnoj politici može se vidjeti da su iz IBRD tražili ispunjenje brojnih zahtjeva od Vlade.

– U okviru prvog PBG aranžmana, IBRD je odobrila Crnoj Gori garanciju vrijednu 80 miliona eura, koja je predstavljala jaku polaznu poziciju za Crnu Goru u pregovorima sa komercijalnim bankama i omogućila obezbjeđenje 250 miliona eura kreditnih sredstava za finansiranje budžeta. Ovaj aranžman karakteriše rok dospijeća od 12 godina, grejs period od četiri godine i godišnja kamatna stopa Euribor +2,95 odsto. Riječ je o do tada najpovoljnijem komercijalnom kreditnom aranžmanu za finansiranje budžeta koji je Crna Gora zaključila. Povoljnost se ogleda, kako sa stanovišta ročnosti, tako i sa stanovišta troškova zaduženja tj. kamatne stope. Kao i u prethodnom slučaju, odobrenje PBG 2 aranžmana uslovljeno je realizacojm snažnih reformskih procesa i stabilnom političkom situacijom. Shodno tome, uslov za ulazak u ovakav oblik saradnje je ispunjenje seta zahtjeva IBRD-a, sadržanim u Matrici javnih politika, koja predstavlja Aneks 1 Dokumenta za predloženu garanciju zasnovanu na javnoj politici u oblasti fiskalne i finansijske otpornosti. Uslovi iz Matrice uglavnom se odnose na mjere stabilizacije javnih finansija i daljih reformi – piše u dokumentu, koji je usvojila Vlada prije nekoliko dana.

Među traženim uslovima bili su i oni u „cilju povećanja naplate prihoda”, ali i drugi...

– Unapređenje u naplati prihoda i smanjenje poreske neformalnosti kroz uvođenje elektronske fiskalizacije za gotovinske i negotovinske transakcije. U cilju unapređenja i osnaženja fisklanog izvještavanja jačanje upravljanja javnim finansijama kroz – napredak u obračunskom računovodstvu koje će predstavljati osnovu za finansijsko izvještavanje i – snaženje definisanja prioriteta, odabira, procjene i evaluacije javnih kapitalnih investicija. Smanjenje nefikasnosti na opštem nivou države kroz – pokretanje vremenski ograničenog plana optimizacije zaposlenih u javnom sektoru – usvajanje odluke o otpremnini u slučaju sporazumnog raskida radnog odnosa – početak implementacije modula za obračun zarada za centralni nivo države koji će biti integrisan sa centralnom kadrovskom evidencijom. Ograničavanje/kontrolisanje javne potrošnje za farmaceutska sredstva, kroz usvajanje kliničkih protokola i farmako-terapijskih smjernica kako bi se racionalizovalo korišćenje skupih ljekova – piše u dokumentu Vlade.

Vl.O.

---

Tražili i izmjene Zakona o kreditnim institucijama
Jedan od uslova za garanciju IBRD-a je i povećanje transparentnosti i efikasnosti javnih nabavki, kroz uvođenje centralizovane nabavke za standardne robe i usluge.

– Ublažavanje negativnih uticaja klimatskih promjena, kroz uspostavljanje pravnog okvira za – regulaciju i kontrolu emisija gasova staklene bašte i šeme za trgovinu emisijama, i – izradu nacionalne strategije prilagođavanja na klimatske promjene i niskokarbonskog razvoja, Unapređenje propisa o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom u skladu sa EBA smjernicama, kroz – zabranu bankama da klasifikuju aktivu kao kvalitetnu na osnovu adekvatnog kolaterala – osnaživanje jasnog i jedinstvenog prudencijalnog tretmana restrukturiranih kredita. Jačanje stabilnosti finansijskog sektora kroz ažuriranje vremenski ograničenih supervizorskih akcionih planova (SAP) da bi se obezbijedilo puno poštovanje minimalnih regulatornih zahtjeva i preduzimanje radnji na rješavanju, restrukturiranju ili likvidaciji banaka koje materijalno ne poštuju regulatorne zahtjeve i odredbe SAP-ova – navodi se u dokumentu Vlade. Tu je i jačanje regulatornog i supervizorskog okvira za finansijski sektor i mreže finansijske sigurnosti.

– Kroz izmjene Zakona o kreditnim institucijama, Zakona o sanaciji banaka i Zakona o zaštiti depozita u skladu sa evropskim bankarskim direktivama – piše, između ostalog, u usvojenoj informaciji.







”Usklađen je i sa EU zakonodavstvom i ima 40-ak normi više nego važeći zakon, rekao je Purišić u Skupštini za novi zakon o radu