Sudija Apelacionog suda Marijana Pavićević kazala je da se u sudskoj praksi u Crnoj Gori dešavalo da kompanije, koje su u stečajnom postupku, nezakonito prodaju imovinu preko notara.

Pavićevićeva je o pravnim posledicama otvaranja stečaja govorila juče na Regionalnom forumu – Stečaj, koji je održan juče u Budvi.

– Imali smo slučaj da se pokrene stečajni postupak i da pravno lice u stečaju preko notara nezakonito proda imovinu. Notar je sačinio nekoliko kupoprodajnih ugovora, a da prethodno nije provjerio da li je kompanija koja prodaje imovinu u stečaju. U tom slučaju Katastar nije evidentirao da je kompanija u stečaju i da ne smije da se prodaje njena imovina mimo stečajnog postupka. Sa druge strane, postojala je evidencija da je ta kompanija u stečaju u podacima Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS), što notar nije provjerio – kazala je Pavićevićeva.

To je za posledicu imalo da sud sačinjene kupoprodajne ugovore oglasi ništavim.

– Problem je to što ne postoji objedinjen sistem koji bi automatski bilježio u Katastru i u registru CRPS promjene kad se pokrene stečajni postupak u određenom pravnom licu. U praksi se često događa da Katastar ne bilježi teret da je u nekoj kompaniji pokrenut stečajni postupak – istakla je Pavićevićeva.

Regionalni forum juče je otvorila predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica. Ona je kazala da pitanje stečajnog postupka postaje složenije kada se imaju u vidu i posledice otvaranja stečaja na zaposlene i na njihova prava iz radnog odnosa.

– Tužbe za zaštitu prava zaposlenih na isplatu potraživanja kod poslodavca nad kojim je pokrenut stečajni postupak, a koja potraživanja predstavljaju imovinu u smislu člana 1 Protokola broj 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, dodatno opterećuju sud i otvaraju prostor za razmatranje, kako u privrednom, tako i u upravnom sporu – kada je u pitanju leks specijalis – rekla je Medenica.

Dodala je da je u privrednom ambijentu zemalja u tranziciji došlo do prelaza oblika uređenja nad privrednim društvima – iz državne u privatnu svojinu, a mnoge kompanije u tom novom okruženju nijesu postigle željeni ekonomski efekat.

– Nakon završene transformacije jednog oblika preduzeća u drugi, nastupio je period svjetske ekonomske krize, čiji uticaj se osjetio i u Crnoj Gori – kazala je ona. Istakla je da su svi, nažalost, svjedoci da u praksi nije čest slučaj da se stečajni dužnik oporavi kroz reorganizaciju ili prodaju imovine u cilju nastavljanja obavljanja djelatnosti.

– U tom pravcu, poseban izazov u radu sudija predstavljaju stečajni predmeti, kojih je u prethodnoj godini bilo skoro hiljadu, tačnije 994. U 59 odsto slučajeva, stečajni postupak traje do tri mjeseca, što upućuje na zaključak da se stečajni postupak sprovodi na efikasan i ekonomičan način, u cilju namirenja svih povjerilaca. Razlozi za duže trajanje određenih postupaka su nemogućnost unovčenja imovine dužnika, pa se u pojednim postupcima oglas za prodaju imovine stečajnog dužnika raspisuje nekoliko puta, iz razloga što ne postoji zainteresovanost potencijalnih kupaca – objasnila je Medenica.

Zamjenica lidera projekta EUROL2 Marija Benedeti kazala je da u pravosuđu u svim zemlje regiona nailaze na vrlo slične probleme.

Predsjednica Centra za obuku Senka Danilović kazala je da podaci iz godišnjeg izvještaja Privrednog suda pokazuju da je u 2018. godini otvoren stečaj u 556 društava.

Vl.O.

---

Svaki stečajni sudija treba da zna engleski jezik
Potpredsjednik Vrhovnog suda Slovenije Miodrag Đorđević predstavio je nekoliko preporuka koje treba da se uvaže kad je u pitanju oblast stečajnog postupka. On je na jučerašnjem Regionalnom forumu govorio na temu međunarodnog i evropskog zakonodavnog okvira i standarda, koji se odnose na stečaj. Između ostalog, istakao je da u Sloveniji zahtijevaju da svaki stečajni sudija mora da zna engleski jezik, iz razloga što se u praksi često događa da su vlasnici kompanija u stečaju upravo stranci i strana privredna društva, tako da stečajni postupak ima međunarodni karakter.



U praksi se često događa da Katastar ne bilježi teret da je u nekoj kompaniji pokrenut stečajni postupak