Iako je Vlada prije nekoliko godina pokrenula mjere za poboljšanje konkurentnosti crnogorske industrije, one nijesu dale željeni rezultat. Nakon tri godine primjene mjera, konkurentnost crnogorske industrije je čak i unazađena. To pokazuje nacrt dokumenta – Industrijska politika Crne Gore od 2019. do 2023. godine, koji je objavljen na zvaničnom sajtu Ministarstva ekonomije.

Vlada je planirala da za deset odsto poboljša indeks Crne Gore kad je u pitanju globalna konkurentnost, koji je 2015/2016. godine bio na 70. poziciji. Nakon tri godine mjera, 2018. godine taj indeks je pogoršan i sada je Crna Gora na 71. poziciji. Takođe, Crna Gora je nazadovala i prema izvještaju Svjetske banke –Dooing busines sa 46. (2016) na 50. poziciju (2018). Plan Vlade je bio i da se Crna Gora rangira među prvih 50 na svjetskoj listi Global Entrepreneurship Index – kad je u pitanju preduzetništvo, međutim, sa 54. pozicije (2016) Crna Gora je i po tom parametru nazadovala do 60. mjesta (2018). Crna Gora je nazadovala i kad su u pitanju indeksi koji na globalnom nivou prate inovacije, pristup tržištu i kvalitet usluga. Poboljšanje je ostvareno samo kad je u pitanju VCPE indeks – koji prati finansije, sa 91. na 85. poziciju. Ipak, ni ta pozicija nije bila projektovana u vladinoj politici, koja je zagovarala poboljšanje od deset odsto, odnosno poziciju 82.

– Navedeni pregled pokazuje da planirano poboljšanje pozicije Crne Gore na međunarodnim listama konkurentnosti nije ostvareno do 2018. godine, u odnosu na projektovane vrijednosti. GCI je manji u odnosu i na polaznu vrijednost, osam pozicija od cilja, dok je rang DB približno isti kao i polazna vrijednost, devet pozicija od cilja. Takođe, GEI – Globalni indeks preduzetništva, GII – Globalni indeks inovacija, GETI (Globalni indeks omogućavanja trgovine) i VB TLI (indeks trgovinske logistike) su lošiji od početne vrijednosti za 11, 16, 17 i 17 pozicija. VCPE indeks, koji mjeri atraktivnost ulaganja investitora, posebno rizičnog kapitala (ulaganja u mlada startap preduzeća kojim se preduzetnicima pruža potreban kapital i stručno znanje u pokretanju posla), približno je dosegao cilj – piše između ostalog u nacrtu dokumenta.

Navodi se i da se srednjoročni pregled ostvarenosti IP 2020 bavio samo rezultatima ostvarenim u prve tri godine sprovođenja vladinih mjera, „što je veoma kratak period za suštinsko efektuiranje preuzetih mjera i značajnije poboljšanje pozicije na listama koje ocjenjuju međunarodnu konkurentnost države”.

– Generalno posmatrano, ostvarene vrijednosti odabranih ekonomskih i indikatora konkurentnosti na kraju 2018. godine upućuju na ocjene date srednjoročnim pregledom politike da su pokrenuti brojni procesi u sferi industrije i da se mjerljiv uticaj na razvojne performanse crnogorske ekonomije može očekivati u nastupajućem periodu, uz kontinuiranu podršku, investicije i sprovođenje mjera – navodi se u nacrtu dokumenta Ministarstva ekonomije, na čijem čelu je Dragica Sekulić.

Vl.O.

---

Zaposlenih 21,5 hiljada
Prosječan broj zaposlenih u industriji u 2018. godini iznosio je 21.584 (11,4 odsto), dok je ukupan broj zaposlenih bio 190.132.

– Kada se posmatra struktura investicija u osnovna sredstva, izuzimajući 2011. godinu u kojoj je ostvaren nizak nivo investicija, u prethodnom periodu se bilježi kontinuitet investicionih ulaganja, pri čemu su u 2017. godini ipak na nešto nižem nivou u odnosu na 2016. godinu. Evidentan je nizak nivo investicija u sektoru prerađivačke industrije, koje u rasponu 30-40 miliona eura, na godišnjem nivou, ne mogu doprinijeti neophodnoj industrijskoj modernizaciji kao važnom preduslovu za unapređenje konkurentnosti crnogorske industrije i efektuirati povećanjem učešća prerađivačke industrije u ukupnoj strukturi – piše u dokumentu.


Pad učešća proizvodnje u BDP-u
Industrijska proizvodnja predstavlja važan ekonomski indikator u kreiranju ekonomske politike, praćenju trenda ekonomske aktivnosti i naročito za potrebe nacionalnih računa, piše u dokumentu Ministarstva ekonomije.

– Pad učešća industrijske proizvodnje u BDP u 2017. godini je posledica slabije proizvodne aktivnosti u sektoru snadbijevanje električnom energijom, dok je proizvodna aktivnost u sektoru prerađivačke industrije na nivou prethodnih godina. Bruto dodata vrijednost u sektoru prerađivačke industrije, u periodu od 2010. do 2017. godine bilježi ujednačene vrijednosti, sa veoma blagom tendencijom rasta, koja ipak nije dovoljna za značajniji pomak u strukturi BDP – piše u dokumentu.