Građani u Crnoj Gori plaćaju najskuplju struju u regionu, pokazuju podaci Eurostata. Radi se o cijeni od 10,2 centa po kilovat satu, koja je evidentirana u prvoj polovini ove godine. To je gotovo duplo skuplje nego što plaćaju potrošači na Kosovu – skoro šest centi po kilovat satu.
Ines Mrdović, koordinatorka Programa za javne finansije Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), kazala je da je cijena previsoka i da građani plaćaju javašluk energetskih kompanija.
– Računi za struju potrošača u Crnoj Gori su izuzetno visoki zato što kroz njih plaćaju raznorazne ugradnje i javašluk državnih energetskih kompanija. Samo trećina iznosa računa za struju je stvarna potrošnja električne energije, ali su kupci primorani da kroz ostatak plaćaju različite naknade, ogromne gubitke na mreži... – rekla je Mrdovićeva.
Dok je Regulatorna agencija za energetiku (RAE) definisala cijenu električne energije, uvijek je to radila, smatra Mrdović, na štetu kupaca, a u korist energetskih kompanija.
– Tako je odobravala ogromne stope za tehničke gubitke u mreži, koje plaćaju potrošači, iako sa druge strane EPCG nije ni padalo na pamet da značajnije uloži u energetsku mrežu i na taj način ih smanji. EPCG je godinama držala desetine miliona eura u privatnim bankama, dominantno Prvoj banci da bi je spasila od bankrota, umjesto da investira taj novac. Zapravo, EPCG je bila dužna da taj novac uloži, ali nije bilo regulatora i Vlade da je na to obavežu zato što je interes Prve familije bio preči – kazala je Mrdovićeva.
Istakla je da zbog toga imamo situaciju da je na kraju prošle godine stopa tehničkih gubitaka bila čak 15 odsto, od čega potrošači pokrivaju gotovo devet odsto.
– Podsjećanja radi, donedavni partner A2A se bio obavezao da na kraju 2014. godine oni budu smanjeni na 11 odsto. Stoga smo danas došli u jednu paradoksalnu, a sramnu situaciju da A2A izazli iz EPCG sa 250 miliona eura i, gle čuda, Vlada se naprasno dosjetila da visoko u agendi popne ulaganja u distributivnu mrežu, pa će CEDIS morati da uzima nove kredite da bi to finansirao – rekla je Mrdovićeva.
Zapitala se zašto su se tek sad toga sjetili, nakon što su godinama zabijali glavu u pijesak.
– U pogledu investicija važno je ukazati da EPCG i CEDIS na godišnjem nivou realizuju poslove vrijedne po desetine miliona eura kroz postupke javnih nabavki. Osnovno je pitanje ko kontroliše te investicije i koliko su cijene po kojima se ugovaraju poslovi realne ili su napumpane, kakav je recimo projekat daljinskih brojila, ugovoren na oko 80-ak miliona eura. Jer, što su veće cijene ugovorenih poslova, to utiče na rast računa za struju – kazala je Mrdovićeva.
Objasnila je da su, takođe, i naknade koje plaćamo za korišćenje mreže enormne ili neopravdane i bukvalno kreirane u korist kompanija.
– Radi se o kompanijama koje, sa druge strane, ne preduzimaju ništa da unaprijede kvalitet usluge, već su nestanci struje i ispadi iz sistema uobičajena stvar. Treba li podsjećati i da kroz račune za struju plaćamo i profit vlasnicima malih hidroelektrana, odnosno domaćim tajkunima.
Danas je tržište električne energije u Crnoj Gori navodno liberalizovano, ali EPCG i dalje ima monopol i potrošači su bukvalno primorani da ih ona snabdijeva. A tu gdje je monopol i gdje nema konkurencije, naravno da najdeblji kraj izvlače kupci – zaključila je Mrdovićeva.
Vl.O.

Pejović: Tolika cijena nije opravdana

Ekonomski analitičar Zarija Pejović kazao je da je činjenica da je cijena električne energije u Crnoj Gori najvisočija u regionu pitanje za Regulatornu agenciju za energetiku.
– Regulatorna agencija za energetiku odobrava inpute i ulazne cijene koje čine stavke cijene električne energije, odnosno odobrava cijenu koštanja. Smatram da ta cijena nije opravdana. Dobar dio električne energije se proizvodi i potiče iz hidroelektrana, dok dio dolazi iz termoelektrane, gdje treba prihvatiti da je ugalj roba koja ima svoju cijenu i koja je ponekad podložna i poskupljenju. Međutim, to nije dovoljan razlog da objasni ovako visoku cijenu električne energije – rekao je Pejović.
Dodao je da se radi i o pitanju koje treba postaviti i upravnom odboru EPCG, odnosno državi, koja je većinski vlasnik EPCG.
– Moramo dobiti odgovor šta je razlog za ovako visoku cijenu. Tu svakako treba spomenuti i cijene naftnih derivata, koje su među najvećim u regionu, što značajno umanjuje kupovnu moć građana i ugrožava životni standard. Sa druge strane, činjenica da imamo dvostruko visočiju cijenu od jedne susjedne zemlje kao što je Kosovo govori da je ta cijena neodrživa i da se mora uzeti u obzir i koliki su stvarni troškovi funkcionisanja EPCG. Tu, svakako, moraju da se uzmu u obzir i naknade za hidroelektrane i plaćanja subvencija na računima za struju. Cijena se mora prilagoditi cijenama u regionu – zaključio je Pejović.

CIJENE STRUJE U REGIONU
DRŽAVA CIJENA
CRNA GORA 10,2 centa kilovat-čas
BIH 8,6 centa kilovat-čas
ALBANIJA 8,4 centa kilovat-čas
MAKEDONIJA 7,8 centa kilovat-čas
SRBIJA 7 centi kilovat-čas
KOSOVO 5,9 centi kilovat-čas
Podaci Eurostata za prvu polovinu ove godine