Od 1953. pa do 1980. godine u Crnoj Gori je otvoreno oko 100 hiljada novih radnih mjesta, a samo u Kombinatu aluminijuma (KAP) i Željezari nekada je radilo oko 12 hiljada građana.
Kada su ove dvije firme prošle „blagodet” tranzicije i bile „uspješno” privatizovane broj zaposlenih u oba preduzeća ukupno spao je na jedva 900, pokazuje analiza organizacije KOD.
U 2017. godini, prema podacima koje su predstavili, deset najvećih firmi su zapošljavale manje od 11 hiljada radnika, tačnije, uredno i na vrijeme prijavljenih 10.550 hiljada.
Kada je krenula privatizacija, kako navode iz KOD-a, ministri su govorili da se firme privatizuju da bi se povećala zaposlenost, a da će radnike novi menadžment naučiti novim radnim vještinama. Međutim, kako navode, ministri danas plivaju u privilegijama, a radnici u dugovima.
Predsjednik Sindikata KAP-a Sandra Obradović, koja je dobila otkaz polovinom 2015. godine jer je tražila da se radnicima omogući odlazak na godišnje odmore, kazala je da danas u KAP-u radi svega 500 radnika.
– Od tog broja, njih oko 400 su nekadašnji radnici, dok ostalih 100 radnika rade po ugovoru. Ta brojka govori o tome koliko je kompletna industrija KAP-a i Željezare pala na niske grane. Loša privatizacija, loše rukovođenje KAP-om i uvođenje stečaja doveli su do toga da danas imamo izuzetno lošu situaciju kada su u pitanju prava zaposlenih u Kombinatu aluminijuma – ocijenila je Obradović.
Ukazala je na to da radnici KAP-a više od pet godina rade bez godišnjeg odmora.
– Za pet godina otkako je pokrenut stečajni postupak, imali su ukupno 18 dana plaćenog odsustva i to šest u prošloj i 12 u ovoj godini. Prve tri godine nisu imali ni dana plaćenog odsustva – kazala je Obradović.
Radnici, kako je navela, uglavnom ćute zbog straha od otkaza jer stečajni upravnik u svakom momentu može da im uruči rješenje o otkazu, rukovodeći se time da mu radnik više nije potreban.
– Radnici iz toga razloga ćute, a sa druge strane su ogorčeni – tvrdi Obradović.
Naglasila je da od 2013. godine, kada je uveden stečaj, zaposleni nisu imali pravo na ljekarske preglede.
– To je problematično jer u KAP-u radnici rade na radnim mjestima koja su štetna po zdravlje. Kompletan paket prava zaposlenih u KAP–u je uskraćen. Ono na šta se pozivaju nadležni, u prvom redu stečajni upravnik, a nakon toga i ostale državne instance a što je suprotno međunardnim konvencijama i direktivama i Ustavu, jeste da Zakonom o stečaju zaposleni nemaju nikakva prava – kazala je Obradović.
Dodala je da je javna rasprava o Zakonu o stečaju zakazana za 6. septembar u Podgorici.
– Sindikat KAP-a uputio je primjedbe i tražio da se ipravi nepravda prema prema KAP-u, međutim Ministarstvo ekonomije do sada nije uvrstilo niti jednu našu primjedbu odnosno predlog – zaključila je Obradović.
A.Đ.