Stopa inflacije je u poslednjih šest godina porasla skoro dva puta u odnosu na rast plata, pokazuju zvanični statistički podaci.
Inflacija, odnosno rast cijena, je u poslednjih šest godina porasla 9,3 odsto, dok je istovremeno rast plata iznosio 4,72 odsto, što znači da je rast cijena bio za 4,58 odsto veći od rasta plata. To znači da je kupovna moć stanovništva opala za 4,58 odsto.
– S obzirom na to da je prosječna mjesečna plata u 2017. godini iznosila 510 eura, ako pomnožimo 4,58 odsto sa 510 eura dolazimo do cifre od 23,34 eura mjesečno, odnosno 280,13 eura godišnje. Dakle, kupovna moć svakog zaposlenog građanina opala je za 280,13 eura – pokazuje analiza Fideliti konsaltinga.
Na kraju godine, kako su naveli, u Crnoj Gori je radilo 182.368 lica. Kada se taj broj pomnoži sa 280,13 eura dobija se cifra od 51 milion eura, koliko iznosi pad kupovne moći zaposlenih lica.
– Prema slobodnoj procjeni, ako rast potrošnje iznosi 40 miliona eura, tada BDP raste za jedan odsto. Dakle, možemo reći da bi rast BDP-a bio veći za najmanje jedan odsto ako bi plate rasle u istom iznosu kako rastu i cijene – naveli su iz Fidelitija.
Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da je rast zarada u Crnoj Gori sporiji od rasta inflacije.
– Postavlja se pitanje šta čini taj magični „bufer” uz čiju pomoć prosječan građanin pobijedi statistiku, ili drugim riječima, kako se nadomjesti razlika između zarađenog i potrošenog? Ovo je naročito teško kad nemate emisionu funkciju monetarne vlasti, kao što je mi nemamo – ocijenio je Drecun.
Podsjetio je da je Centralna banka (CBCG) objavila da oko 400 miliona eura uđe u Crnu Goru kao „pomoć prijatelja”, kroz doznake dijaspore.
– To je, dakle, najjače pojedinačno preduzeće u Crnoj Gori. Ako tome dodamo i dio koji se „ne vidi”, tj. doznake u gotovom novcu, onda se dolazi do značajno velikog udjela dijaspore u kreiranju BDP-a, koji ide od sigurnih desetak posto, pa do mogućih 20 posto. A ako tome dodamo, i prihode od tzv. male poljoprivrede, smanjujemo taj „bufer” – kazao je Drecun.
Objasnio je da jedan broj gradskih domaćinstava ponešto od hrane proizvodi na porodičnim imanjima, te tako supstituišu svoju potrošnju svojim radom.
– Taj iznos ne možemo tačno utvrditi, jer se ne evidentira, ali nije beznačajan. Ako tome dodamo i sivu ekonomiju na raznim „tuškim pijacama”, jasno nam je da zvanična statistika nije pouzdana osnova za suštinsku analizu naše ekonomije. Na sve ovo se mora dodati i rolovanje kredita. Uzmeš kredit kod jedne banke, malo vraćaš, pa ideš kod druge banke, podižeš malo veći kredit, refinansiraš stari kredit i ostane to malo za zimnicu ili ljetovanje, i tako ukrug – kazao je Drecun.
Zaključio je da su svi ekonomski problemi posledica koncepta mazohističkog forsiranja ogromne uvozne zavisnosti.
Rast plata poslednjih godina tražili su zaposleni u zdravstvu i prosvjeti, a oni su kao razlog navodili rast BDP-a. Vlada, međutim, nije uslišila njihove zahtjeve.
D.M.– A.Đ.
)){kind=small}
