Nakon što je u ovoj godini već pozajmljeno preko 800 miliona eura, Vlada će u naredne tri godine pozajmiti još 1,24 milijarde eura, čime će u periodu od ove do 2021. godine ukupan iznos pozajmljenih sredstava premašiti nevjerovatne dvije milijarde eura. To se može zaključiti iz dokumenta predlog smjernica makroekonomske i fiskalne politike od 2018. do 2021. godine.
Prema tom dokumentu, kao i prema nedavno usvojenom predlogu rebalansa, u ovoj godini će iznos nedostajućih sredstava u budžetu biti 755,3 miliona eura, dok će naredne godine taj iznos biti 560,4 miliona, godinu kasnije 404 miliona, a 2021. godine 298,3 miliona eura. To je u 2019, 2020. i 2021. godini ukupno 1,24 milijarde eura, od čega će se iz međunarodnih izvora pozajmiti oko 800 miliona, a 440 miliona iz domaćih. Ostatak od 18 miliona nadomjestiće se od prihoda od privatizacije.
Ovo zaduživanje, kako je „Dan“ pisao, dovešće i do rasta javnog duga, koji će na kraju ove godine iznositi 3,3 milijarde eura, dok će na kraju 2021. godine, prema projekcijama Vlade, iznositi tri milijarde. U odnosu na 2,66 milijardi, koliko je iznosio krajem marta ove godine, to će biti znatno povećanje.
Najveći dio novca koji će Vlada na čelu sa Duškom Markovićem zadužiti otići će na otplatu duga. Tako će ove godine od 755 miliona, čak 542 biti za otplatu duga, naredne godine će se po istom osnovu iz budžeta platiti 392 miliona, u 2020. godini 539 miliona, a u 2021. godini 433 miliona eura. Na otplatu duga će u 2020. i 2021. godini otići više novca nego što nedostaje u budžetu. Dug će se otplatiti, osim zaduživanjem i suficitom. Tako će Crna Gora, prvi put poslije ko zna koliko godina završiti sa suficitom, koji će dati za otplatu duga.
Ukupan suficit u te dvije godine procijenjen je na 270 miliona eura.
Ekonomska politika Vlade, koja se godinama zasniva na enormnom zaduživanju, nastaviće, dakle, istim tempom i naredne tri godine. Koliko je visok iznos zaduživanja u naredne tri godine, govori podatak da se za 1,24 milijarde eura mogao otplatiti i najskuplji infratrukturni objekat u istoriji Crne Gore – autoput – preko 800 miliona eura.
U smjernicama su prepoznati i fiskalni rizici na period do 2021. godine, jedan od njih je povećanje cijene izgradnje autoputa, potencijalno do 10 odsto, odnosno 80 miliona. U smjernicama nije navedeno na šta bi se odnosilo povećanje troškova za najskuplji projekat u Crnoj Gori. Ono što se zna jeste da je Vlada potpuno zaboravila na petlju Smokovac, kao i na troškove napajanja autoputa strujom i za vodu. „Dan“ je ranije pisao da bi to sve trebalo da košta na desetine miliona eura, tačnije preko 50 miliona eura.
D.M.
)){kind=small}
