Radnici i akcionari nikšićke firme Tehno baza zatražili su od nadležnih državnih organa da zaštite imovinu tog preduzeća. Oni su za „Dan“ kazali da privatna firma „CG Power serv“ namjerava da proda dio parcele koju su prije deset godina kupili od Tehno baze pod određenim ali ne i ispunjenim uslovima. „CG Power serv“ obavezala se ugovorom da na placu od oko 26 hiljada kvadrata, koji su platiti 330 hiljada, investira pet miliona eura, sagradi dvije hale za proizvodnju termo-tehničke opreme, i uposli 140 radnika. U trajanju investicije, precizirano je da, nemaju pravo otuđenja, niti prenosa vlasništva te imovine koju su dobili sa pravom korišćenja. Bivši radnik i akcionar Zdravko Vukčević je za „Dan“ kazao da nikada od firme nijesu imali nikakvu korist, pa traže da im se obešteti njihov udio.
– Nema smisla da godinama branimo imovinu preduzeća, a pritom i kad se nešto proda nemamo koristi. Zato neka angažuju vještake koji će utvrditi koliko nepokretnosti pripada našem Klubu koji posjeduje oko 44 odsto udjela. Neka nas isplate, a sa firmom poslije toga neka rade šta god hoće – ogorčen je Vučković.
Predsjednik Sindikata Tehno baze i Kluba manjinskih akcionara Milo Stanišić kazao je da je „CG Power serv“, iako nije ispoštovala ugovoreno, uspjela da parcelu prevede u svoje vlasništvo.
– Za to smo nedavno saznali jer su predstavnici „CG Power serv“ dolazili na plac i već ugovarali sa vlasnikom susjedne parcele da mu prodaju oko deset hiljada kvadrata. Lično sam ih otjerao, a sada od Agencije za sprečavanje korupcije zahtijevamo da utvrdi ko im je dozvolio da zemljište prevedu na sebe kada postoje ugovori i odluke skupštine akcionara da se ni kvadrat tog posjeda ne smije otuđiti. Tražimo reakciju i od Zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa Crne Gore, jer je Tehno baza u vlasništvu Opštine Nikšić – rekao je Stanišić.
Kako nijesu poštovali prvu ugovorenu investiciju iz „CG Power serv“ su i prije dvije godine pokušali da prodaju dio sporne parcele u čemu su takođe spriječeni. Potom su upravi Tehno baze predložili aneks ugovora sa novim planom koji je predviđao da na placu grade manju fabriku za proizvodnju drvenih gajbi za voće i povrće i uposlenje znatno manjeg broja radnika, ali ni to nijesu realizovali. Pomoć u rješavanju problema, rekao je Stanišić, uprava Tehno baze zatražila je i od predsjednika opštine Veselina Grbovića za kojeg on vjeruje da neće dozvoliti otuđenje imovine firme u kojoj lokalna uprava ima 55,5 odsto udjela.
Tehno baza je nastala iz bivšeg Autoprevoznog koje je bilo u stečaju. S obzirom na imovinu koju su posjedovali na atraktivnoj lokaciji duž magistralnog puta Nikšić – Trebinje, u mjestu Kočani, Opština je uložila svojih 20 hiljada eura da bi postala većinski vlasnik i spasila firmu od parcijalne prodaje i potpunog gašenja. Svi radnici Autoprevoznog u periodu masovne vaučerske privatizacije svoje vaučere, koji su tada vrijedjeli po 17 hiljada eura, ulagali su u svoje preduzeće, u kojem su im ostale i povlašćene akcije.
– Ni od čega što je prodato radnici i manjinski akcionari nijesu dobili ni centa. Sad nas interesuje gdje je ono što smo uložili u preduzeće u kojem nam kao manjinskim dioničarima nijesu dozvolili ni da imamo svog predstavnika u odboru direktora. Godinama unazad obećavaju da će bivšim radnicima namiriti zaostala potraživanja iz stečaja, a ni od toga ništa – istakao je bivši radnik i manjinski akcionar Milosav Đikanović.
On je kazao i da je skupština akcionara u junu ove godine ponovila raniju odluku da se imovina koja se odnosi na spornu parcelu ne smije otuđivati dok investitor ne izvrši ugovorene obaveze.B.B.


Ne odgovaraju na pozive

Radnici i manjinski dioničari tvrde da je Miloš Perović, navodno vlasnik firme „CG Power serv“ i prije deset godina pri kupovini sporne parcele, cjelokupan posao „odradio ispod žita“. Više od 26 hiljada kvdarata zemljišta 2008. godine, na izuzetno povoljnoj lokaciji, dobio je za svega 330 hiljada eura, a iste godine firma Plus komerc od Tehno baze je kupila svega oko 4,5 hiljada kvadrata, na istoj lokaciji, za 389 hiljada eura.
Potpisivanje ugovora sa Perovićevom firmom propratili su svi mediji, priređena je svečanost, jer bi to bio spas za 140 radnika od kojih je većina trebalo da bude iz bivšeg Autoprevoznog. Svi smo se tada ponadali poslu, a sada ne znamo ni kome je zaista prodato, ni gdje su pare, ogorčeni su bivši radnici i akcionari.
Perović nije odgovarao na naše telefonske pozive, a ranije je nerealizovanje investicije pravdao time što Crna Gora nije potpisala sporazum o detašmentu sa Njemačkom za dobijanje radnika koji bi učestvovali u montaži i servisiranju opreme iz te države na parceli u Nikšiću.