Dok su u Crnoj Gori plate male i neredovne, a primanja velikog broja građana su uglavnom ispod prosjeka od 500 eura, u drugim zemljama, poput Češke, plate nezaustavljivo rastu i u privatnom i u javnom sektoru. To u neku ruku donosioci odluka u Češkoj posmatraju kao problem, jer se plaše da bi rast plata mogao dovesti do inflacije, odnosno rasta opšteg nivoa cijena. Kod nas, međutim, građani jedino mogu da strahuju od povećanja cijena s obzirom na to da je taj trend postao aktuelan u poslednje vrijeme, a plate, barem prosječne, nekoliko godina su na istom nivou, odnosno vrte se oko 500 eura. Zaposleni u pojedinim javnim sektorima godinama traže povećanje plata, ali nažalost bezuspješno.
Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da bi u crnogorskoj ekonomiji, koja je okarakterisana kao mala, otvorena i uvozno zavisna, slabo disperzirana, slabo konkurentna, povećan nivo deficita vodio dodatnim rizicima poput rizika nelikvidnosti i rizika prekomjernog zaduživanja.
– Jedini način da povećanje zarada bude korisno za našu ekonomiju jeste da to povećanje bude plod realnog rasta domaće proizvodnje i usluga. Dakle, nije isti efekat za državu ukoliko se povećanjem plata poveća uvoz, i ukoliko se povećanjem zarada poveća nivo domaće proizvodnje. Zato mislim da država prvo mora da uradi konačno jednu kvalitetnu strategiju ekonomskog razvoja, u kome će se staviti akcenat na razvoj industrjske i poljoprvredne proizvodnje, i na bazi toga rasta i rast usluga u turizmu i finansijskom sektoru – kazao je Drecun za „Dan“.
Koncept koji je još na snazi, kako je naglasio, stvorio je od crnogorske ekonomije protočni bojler kroz koji više vode otiče nego što se uliva.
– Zato i nema značajnijeg povećanja zarada. Nema ga zato što nema šta da se podijeli, nama ostaje samo marža od usluge, koja se svodi na rentu na sunce i snijeg, ako ga bude – rekao je Drecun.
Predstavnik bivših radnika KAP-a Radovan Tošković ocijenio je da država ne haje za svoje građane, već se rukovodi ličnim interesima.
– Povećanje plata bilo bi korisno za državu jer bi se na taj način stimulisala proizvodnja, odnosno, ljudi bi još više proizvodili, otvarale bi se nove fabrike, a samim tim i nova radna mjesta. Pravilno bi bilo da novčana primanja prate potrošačku korpu kao što je slučaj u zemljama zapadne Evrope, gdje je prosječna plata od dva do šest puta veća u odnosu na potrošačku korpu. U Crnoj Gori situacija je obratna, i glavno je da je državni aparat i te kako uredio da ima ogromne plate i da njihove familije budu zaposlene – naglasio je Tošković.
Dodao je da visokoobrazovani ljudi žive ispod ljudskog dostojanstva, sa mizernim platama uprkos tome što godinama unazad traže povećanja primanja.
– Moraju krenuti u štrajk, moraju se izboriti za svoja prava, a država je ta koja mora obezbijediti veće plate kako bi se na neki način smanjio i nivo siromaštva – ocijenio je Tošković.
A.Đ.
)){kind=small}
