Evropska unija (EU) ima ambiciozan cilj da postane lider u svijetu kada je riječ o rješavanju pitanja klimatskih promjena kao globalnog izazova, i njena prerađivačka industrija predviđa da će se emisije ugljen-dioksida (CO2) do 2050. godine smanjiti za 90 odsto, pa i za 100 odsto, ocijenio je generalni direktor za goriva Evrope Džon Kuper.
On je na konferenciji „Strategija za rafinerijsku industriju – strategija za sredinu stoljeća i proces promjena za tečna goriva –Industrijska prilika”, koja je održana prošle sedmice u Sofiji, kazao da je Internešenel enerdži agencija obavila istraživanje o promjenama u trendovima potražnje tečnih goriva od 2040. do 2060. godine. Učešće na konferenciji, čiji su organizatori bili Jugopetrol i Eko pumpe, omogućio je Helenik petroleum.
– Prema istraživanju, od 40 do 50 odsto tržišta će se i ubuduće oslanjati na upotrebu tečnih goriva, dok će okvirno 60 odsto biti zadovoljeno alternativnim opcijama tipa električni pogon. Najteže je naći alternativu gorivu u avijaciji, tj. teško je zamijeniti gorivo motorima na električni pogon – kazao je Kuper.
Naglasio je da se goriva sa niskim sadržajem ugljenika mogu svrstati među najisplativije opcije za smanjenje ugljen-dioksida u saobraćaju.
– Evropska naftna industrija može uticati na situaciju tako što će postepeno preći na nove vrste sirovina, što će uticati i na smanjenje emisija štetnih supstanci, čime će se povećati efikasnost vozila. Poslednjih nekoliko decenija vode se intenzivne rasprave o tome šta će se desiti kada ponestane nafte, i šta možemo koristiti umjesto benzina. Činjenica je da ne postoji jedinstveno rješenje za ovaj problem. Potrebno je kombinovati više tehnologija koje doprinose rješenju problema. Među njima su, svakako, geološko skladištenje ugljen-dioksida, kako bi se emisije CO2 svele na nulu, ili čak i manje od nule, ukoliko se koristi biomasa – naveo je Kuper.
Nova goriva, kako je kazao, biće skuplja od postojećih, barem u početku. Kada je riječ o rafinerijama, vjeruje da će biti u samom središtu procesa proizvodnje goriva u budućnosti.
– Rafinerije EU su savršeno pozicionirane, nalaze se u blizini vode, i dobro su povezane u logističkom smislu sa putevima i prugama i električnom energijom. Na osnovu toga one mogu postati proizvodni centri koji koriste principe proizvodnje sa niskim sadržajem ugljenika a integrisani su u sklopu klastera industrija. Pomoću njih možemo uvoziti obnovljivu električnu energiju, i možemo obrađivati otpadne sirovine. Pomoću geološkog skladištenja CO2, emisije štetnih supstanci možemo svesti na minimum, a pored tradicionalnih goriva, možemo proizvoditi i biogoriva. Ovaj plan je vrlo ambiciozan, i njegovo sprovođenje u djelo će potrajati nekoliko godina, ako ne i decenija – ocijenio je Kuper.
Kada biogoriva postanu stavrnost, kako je kazao, smanjiće se karbonski otisak svih vozila.
– Za 100 ili 200 godina više nećemo koristiti naftu. Šta ćemo koristiti? Vjerujemo da ćemo koristiti tečna goriva koja ćemo proizvoditi pomoću novih tehnologija – tvrdi Kuper.
Viši direktor Helenik petroleuma Diomidis Stamoulis kazao je da ta kompanija želi da nastavi sa posvećenim radom na održivom razvoju i sprečavanju klimatskih promjena.A.Đ
Potrebne mjere za zaštitu konkurentnosti
Kroz prelazak na obnovljive izvore energije i šire, prema riječima Kupera, prerađivačka industrija pružiće društvu proizvode sa niskim sadržajem ugljenika, a pritom će nastaviti da obezbjeđuje strukovna zanimanja, naučne i finansijske doprinose ekonomiji EU.
– Saradnja između industrijskih sektora omogućiće EU globalno liderstvo na polju tehnologije za prelaz na smanjeni sadržaj ugljenika, što će stvoriti mogućnost za izvozne tehnologije i biznis modele. Na osnovu aktuelnih tehnologija očekuje se da će troškovi ove implementacije rješenja sa niskim sadržajem ugljenika biti visoki. Stoga će biti potrebne adekvatne mjere za zaštitu međunarodne konkurentnosti industrija EU i izbjegavanja premještanja proizvodnih aktivnosti u zemlje sa manjim ambicijama na polju klimatskih promjena, što bi rezultiralo porastom uvoza proizvoda i manjom sigurnošću snabdijevanja – kazao je Kuper.