Najveći problem sa kojim se proizvođači poljoprivrednih proizvoda susreću u poslednje vrijeme jeste njihov plasman, odnosno prodaja na tržištu. Sve je manje garancija koje bi mogle da stimulišu poljoprivredne proizvođače da realizuju veće količine proizvoda, jer i sa manjim količinama i po pristojnim cijenama nemaju dominantno mjesto, ne samo na crnogorskom tržištu već i mimo njega. Takođe, sve je više i uvozničkog lobija, zbog čega proizvođači nisu motivisani.
Predsjednik Sindikata poljoprivrede Veljko Baošić smatra da poljoprivredni proizvođači imaju problema da plasiraju svoje proizvode na crnogorsko tržište, iz prostog razloga što nisu konkurentni.
– Takođe, uvozni lobi i kompanije iz okruženja imaju subvencije svojih vlada i zato su njihovi proizvodi u velikoj mjeri prisutni na crnogorskom tržištu i jeftiniji su od naših domaćih proizvoda – kazao je Baošić za „Dan”.
Da bi se pospješio plasman domaćih proizvoda, on smatra da je neophodno pokrenuti udruženja poljoprivrednih proizvođača.
– U sindikatu smo pokrenuli akciju, a riječ je o udruženjima individualnih poljoprivrednih proizvođača. Sad imamo projekat sa poljoprivrednim proizvođačima iz Petnjice i Gornje Morače, i oni će kroz ta udruženja moći da se pojave na našem tržištu sa širim asortimanom svojih proizvoda. Sve to nećemo moći sami, pa u sledećem koraku očekujemo podršku resornog ministarstva i Vlade – rekao je Baošić.
On tvrdi da je otkup domaćih proizvoda jedna šira priča iza koje bi trebalo da stanu Vlada i Privredna komora (PKCG), kao i Unija poslodavaca.
– Otkup domaćih poljoprivrednih proizvoda može se jedino poboljšati i biti na zavidnom nivou ako se to uredi na način da država ili Vlada stane iza poljoprivrednih proizvođača. Za individualne poljoprivredne proizvođače plasman proizvoda je složen proces i oni nisu prije svega edukativno sposobni da izađu nakraj sa tim – kazao je Baošić.
Autor prvog sajta namijenjenog poljoprivrednicima u Crnoj Gori Marko Maraš ocijenio je da postoji interesovanje za izvoz, ali veliki broj ljudi iz inostranstva koji su htjeli da pokrenu priču o izvozu, nijesu uspostavili saradnju sa domaćim proizvođačima usled nedostatka količina i standardizovanog kvaliteta.
– Za izvoz je potreban standardizovan kvalitet i količina. Umrežavanjem i udruživanjem mogu se postići željeni rezultati. Potražnje ima, ali se isto tako mora naći način da se dođe do kupca, organizovanom dostavom, ujedinjenim nastupanjem zarad plasiranja većeg broja proizvoda. Mali proizvođači mogu imati redovne mušterije i kroz šarenu ponudu mogu zadovoljiti potrebe određenog broja proizvođača, a naravno i uz dobar plasman da rastu – kazao je Maraš.
Kako je naveo, da bi se poboljšali uslovi otkupa domaćih poljoprivrednih proizvoda u tom lancu, obje strane moraju biti realne i mora biti fer trgovina.
– Velikim lancima treba velika količina i treba kvalitet, proizvođaču trebaju dobri uslovi, tj. isplativost. Ukoliko nakupci rade na obostranu korist i ne gledaju da iskoriste proizvođača i ukoliko isti proizvođači stoje iza svojih proizvoda kvalitetom i količinama, mislim da tu nema potrebe da bude problema – istakao je Maraš.
A.Đ.
Neophodan dobar marketing
Maraš je naveo da prvo treba organizovati proizvodnju za sopstvene potrebe, kao i potrebe turista koji dolaze u Crnu Goru, a zatim da pričamo o izvozu.
– Postoji toliko kvalitetnih proizvoda za koje odgovorno tvrdim da uz dobar marketing mogu naći put do potrošača – tvrdi Maraš.