Petlja Smokovac je predviđena kao veza autoputa Bar–Boljare i Jadransko-jonskog autoputa i kao veza autoputa sa magistralnim putem Podgorica–Kolašin. Zato će biti projektovana tako da se omogući fazna izgradnja i u ovoj fazi će se graditi dio petlje, tj. priključak koji vezuje dionicu Smokovac–Uvač–Mateševo sa magistralnim putem M2, čime će se obezbijediti veza novoizgrađenog dijela autoputa sa postojećim stanjem, saopštili su iz Ministarstva saobraćaja.
Oni su se juče oglasili „nakon čestih navoda pojedinih medija da se Vlada ponaša kao neodgovoran investitor” i pojasnili probleme u vezi sa petljom Smokovac i tunelom Mateševo, o čemu je „Dan” pisao u srijedu.
Oni su naveli da je petlja Smokovac sastavni dio dionice Farmaci–Smokovac, koja je definisana kao druga etapa realizacije, a da je početak prioritetne dionice definisan od stacionaže iza petlje Smokovac, tako da petlja nije bila sastavni dio idejnog projekta.
– Kao potencijalno rješenje veze novoizgrađenog dijela autoputa i magistralnog puta M2 razmatralo se i privremeno rješenje na početku same trase, na sličan način kako su se rješavale veze izgrađenih autoputeva na postojeće stanje u zemljama okruženja. Od toga se odustalo jer bi se zbog ograničenog prostora dobilo nebezbjedno rješenje, skromnih elemenata, koje bi predstavljalo tačku na kojoj bi se stvarala potencijalna zagušenja u saobraćaju – piše u saopštenju Ministarstva saobraćaja postavljenom na njihovom sajtu.
Iz resora na čijem čelu je Osman Nurković naveli su da je projektnim zadatkom za izradu glavnog projekta planirano da se petlja projektuje fazno, što je nesporna obaveza izvođača, kineskog CRBC-a, da bi se kroz prvu fazu omogućilo kvalitetno rješenje priključka na ovu dionicu autoputa, do donošenja finalne odluke o trasi Jadransko-jonskog autoputa i nastavku realizacije autoputa Bar–Boljare kroz dionicu Farmaci–Smokovac.
– Prva faza ne predviđa izgradnju čitave petlje Smokovac, već samo izgradnju priključka na ugovorenu prioritetnu dionicu. Pristup dionici autoputa koja se realizuje od magistralnog puta M2 biće saobraćajnica dužine oko 1,5 kilometara, kao prva faza ukupnog projektnog rješenja petlje Smokovac, koja će ostati konačno rješenje i u kasnijim fazama realizacije autoputa Bar–Boljare kroz naredne dionice – pojasnili su iz ministarstva.
Saopštili su da se ugovorena cijena od 809,6 miliona eura može korigovati najviše do 10 odsto, što je 80,9 miliona eura, u slučaju potrebe za izvođenjem naknadnih i nepredvidivih radova.
– U do sada realizovanim fazama evidentirane su i određene uštede u korist Vlade kao rezultat povoljnijih projektnih rješenja – tvrde iz ministarstva.
Istakli su da nisu počeli nikakvi postupci pred nadležnim komisijama za rješavanje sporova ili arbitražnim sudovima.
Gradnja autoputa je počela 11. maja 2015, a rok je četiri godine za završetak. Petlja Smokovac je trebalo da bude priključna petlja na prioritetnu dionicu Smokovac–Mateševo.
D.M.
Dva puta odbili projektnu dokumentaciju
Osim u vezi sa petljom, o kojoj je pisano poslednjih mjeseci, iz Ministarstva su se juče oglasili i povodom tunela Mateševo. „Dan” je u srijedu objavio da podizvođač „Skladgradnja” više od dva mjeseca čeka projektnu dokumentaciju kako bi nastavio sa izgradnjom tunela. U vezi s tim problemom, posali smo pitanja Ministarstvu saobraćaja, ali odgovore nismo dobili.
– Splitska „Skladgradnja” nastaviće sa radovima na tunelu Mateševo nakon pozitivne revizije Državne komisije za reviziju tehničke dokumentacije. Izvođač radova je dva puta dostavljao dokumentaciju na reviziju i oba puta je ona vraćena zbog nedostataka. Poslednji, treći put, dokumentacija je dostavljena na reviziju 1. februara i trenutno je u proceduri revizije i radovi će biti nastavljeni nakon dobijene pozitivne revizije – naveli su iz ministarstva.
Pojasnili su da je 16. oktobra došlo do pojave pukotina kod iskopa predusjeka sjevernog portala tunela i do njihovog širenja u narednom periodu zbog kosina predusjeka. Dodali su da je takva situacija, koja se tiče stabilnosti objekata na trasi, zahtijevala izmjenu glavnog projekta i njegovo prilagođavanje stvarnim uslovima na terenu.