Deficit električne energije u ovoj godini će iznositi oko 1.050 gigavat-sati (gVh) električne energije, što je deset puta više od plana koji je Vlada utvrdila energetskim bilansom za 2017. godinu. Prije godinu dana, Vlada je predvidjela deficit električne energije od 114 gVh. To znači da će se u ovoj godini trećina električne energije za potrebe privrede i domaćinstava uvesti iz inostranstva. Nedostajuću količinu električne energije nabavljaju Elektroprivreda i direktni potrošači – KAP, Željezara, Željeznička infrastruktura, a za deset mjeseci je na uvoz struje potrošeno skoro 65 miliona eura, što je za 72 odsto više nego u 2016. godini. Najveći razlog za ovoliki deficit električne energije je suša. Tome u prilog idu i podaci o proizvodnji iz hidroelektrana, posebno Perućice i Pive, koji su za preko 40 procenata manji nego u 2016. godini.
Manja proizvodnja znači i manje prihode, a sve to će se odraziti na poslovanje energetskih kompanija, a u narednoj godini i na cijenu električne energije, koja treba da se odredi do kraja godine.
U ovoj godini je procijenjeno da će proizvodnja iz hidroelektrana i Termoelektrane Pljevlja iznositi 2.397 gVh, dok su potrebe potrošača procijenjene na 3.454 gigavat-sati. Uprkos značajno slabijoj proizvodnji u ovoj godini, Vlada planira u narednoj godini proizvodnju od 3.256 gVh, što je manje u odnosu na plan za ovu godinu. Lani je Vlada predvidjela proizvodnju od 3.359 gVh.
Za razliku od proizvodnje, u narednoj godini je planirana još veća potrošnja u odnosu na plan za ovu godinu. Za ovu je planirano 3.473 gVh, a potrošeno 3.454 gVh, dok se u narednoj planira potrošnja 3.534 gigavat-sata.
Vlada je u 2018. godini planirala da HE Perućica i HE Piva potroše 920 odnosno 750 gVh, isto kao i što je lani planirana za ovu godinu.
Kada je u pitanju potrošnja, ona je planirana na većem nivou nego ove godine. Direktni kupci su planirani potrošnju od 853 gVh, što je više od procjene potrošnje u ovoj godini za 157 gVh. Razlog za povećanje je Kombinat aluminijuma, koji planira u 2018. da potroši 766 gVh električne energije, što je za 171 gVh više nego od prognoze za ovu godinu. Ipak, u uvodnom dijelu energetskog bilansa za 2018. godinu, koji je Vlada juče usvojila, navodi se među osnovnim karakteristikama energetskog sektora, „neizvjesnost buduće potrošnje KAP-a”, koja, kako piše, ograničava pouzdano planiranje konzuma, a samim tim i procjenu nedostajućih količina električne energije i naftnih derivata. Neizvjesna je i, kako su kazali, buduća proizvodnja vjetroelektrana na Krnovu koja ograničava pouzdano planiranje proizvodnje struje. Prognoza je da će VE Krnovo ove godine proizvesti 61 gVh, a za narednu je planirana proizvodnja od 180 gVh.
Gubici u distributivnoj mreži su procijenjeni u ovoj godini na 381 gVh, a u prenosnoj na 133 gVh, dok su u narednoj godini planirani gubici u mreži od 333 gVh i 131 gVh. Gubici u distributivnoj mreži iznose 13 odsto od ukupne distributivne potrošnje.
D.M.
Kalač na čelu Direkcije za javne radove
Vlada je za vršioca dužnosti Direkcije javnih radova imenovala Almera Kalača, funkcionera Bošnjačke stranke i poslanika te partije u prethodnom sazivu Skupštine. Za direktora Akreditacionog tijela Crne Gore je imenovan Milivoje Pavićević, dosadašnji v.d. tog tijela.
Za članove odbora direktora Investiciono razvojnog fonda su ponovo predloženi Zoran Vukčević, Irfan Husović i Džemal Radončić.
Na jučerašnjoj sjednici su državni sekretar i pomoćnici ministra saobraćaja, koji su bili u v.d. stanju dobili rješenja o imenovanju na te funkcije. U pitanju su Adis Pepić, Zoran Kostić, Emina Mujević Kara i Mirsad Ibrahimović.
Glavni grad se zadužuje 15 miliona
Vlada je dala saglasnost na kreditno zaduženje Glavnog grada Podgorice, u iznosu od 15 miliona eura, kod Međunarodne finansijske korporacije (IFC) i Erste banke Podgorica, za izgradnju jugozapadne obilaznice, koja predstavlja vezu između puta Podgorica–Cetinje i Podgorica–Petrovac.
– Investicija će se realizovati u narednoj i 2019. godini, a njena ukupna vrijednost iznosi 21,7 miliona eura, od čega će Glavni grad finansirati oko 17 miliona eura, a Vlada 4,5 miliona – piše u saopštenju Vlade.